Bijela Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Čišćenje nakon IABota u KT:CS1 greške: suvišan parametar |
m Popravio linkove (https; web.archive.org) |
||
Redak 1:
{{otheruses2|[[Primorska Hrvatska (kneževina)]]. "Bijela Hrvatska" bilo je ime i za tu ranosrednjovjekovnu hrvatsku kneževinu na današnjem području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. "[[Crvena Hrvatska]]" se nalazila južnije, od Cetine do Albanije}}
{{Hrvatska povijest}}
'''Bijela Hrvatska''' ('''[[Bijela Hrvatska#Značenje imena|Velika Hrvatska]]''', '''[[Bijela Hrvatska#Stara Hrvatska|Stara Hrvatska]]''', lat. '''Chrobatia''') je drevna domovina [[Hrvat]]a.<ref name="PROLEKSIS">[
== O upravljanju carstvom ==
Redak 86:
Povijesti Bijele Hrvatske i [[Bijeli Hrvati|Bijelih Hrvata]] do danas je predmet proučavanja među europskim stručnjacima, posebno među slovačkim, mađarskim, poljskim i ukrajinskim povjesničarima. Ne postoje posve zajednička i usuglašena stajališta o značaju Bijele Hrvatske za [[Srednji vijek|srednjovjekovnu povijest]]. U novije vrijeme, [[Lujo Margetić]] je smjestio [[dolazak Hrvata]] krajem VIII. stoljeća.<ref>»Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata«, Zbornik Historijskog instituta JAZU 8, 1977, 5-88</ref> [[Nada Klaić]] je prihvatila radikalan Margetićev prijedlog, a pradomovinu Hrvata smjestila u Karantaniju. Slovenski povjesničari su odbacili takve prijedloge.<ref>»Karantanija = stara domovina Hrvatov?«, Zgodovinski časopis, 1987, 3, 531.</ref> Kasniji rad na gore spomenutim tezama doveo je Klaićku do preusmjerenja doseljenja Hrvata sa sjevera na jug na pravac jug-sjever. Poslije rada Radoslava Katičića, odbačena su takva shvaćanja.<ref>»O problemima stare domovine, dolaska i pokrštenja dalmatinskih Hrvata«, Zgodovinski časopis, 1984, 4, 253-270.</ref> [[Ivan Mužić]] je pak na osnovu Klaićkinog shvaćanja, točnog prijevoda izraza ([[Bijela Hrvatska#Stara Hrvatska|Bijela = Stara, ne Velika]]) i djela ''[[Historia Salonitana]]'' i ''[[Ljetopis popa Dukljanina#Hrvatska redakcija|Hrvatska kronika]]'' (u kojima se naziv Bijela Hrvatska koristi za [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorsku Kneževinu]]), Bijelu Hrvatsku poistovjetio s banskom Hrvatskom, koju su činile župe [[Lika]], [[Gacka (župa)|Gacka]] i [[Krbava]].<ref>»Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska«, Starohrvatska prosvjeta, Vol.III No.37. prosinca 2010..</ref>
Bijelu Hrvatsku ne treba promatrati kao nekakvu konkretnu državu već prostor, koji su nastanjivala manje ili više povezana [[Slaveni|slavenska plemena]]. Današnja arheologija, ne samo poljska nego općenito europska, zazire od povezivanja konkretnih materijalnih ostataka s konkretnim ljudima. Smatra se da materijalna kultura ne odražava etničke osobitosti. Iako češki i poljski povjesničari uglavnom niječu postojanje Bijele Hrvatske ipak postoje određene indicije o povezanosti tih prostora s [[Hrvatska|današnjom Hrvatskom]]. [[Podrijetlo Hrvata|Hrvatsko ime]] se spominje na jednom širokom prostoru, u [[Češka|Češkoj]], u okolici [[Prag]]a, u južnoj [[Poljska|Poljskoj]]. To je tzv. Bijela Hrvatska. Također, [[Hrvat]] se spominje u [[Karantanija|Karantaniji]], na području današnje Austrije i Slovenije te u današnjoj Ukrajini. Tamo su isto takve skupine postojale, ali se s vremenom nisu pretvorile u etničke zajednice.<ref name="Kraljevi">[
[[Poljaci|Poljski]] i [[Česi|češki]] znanstvenici uglavnom ignoriraju postojanje [[Bijeli Hrvati|Bijelih Hrvata]], koji se smatraju precima današnjih Hrvata. Prema stručnjaku [[Neven Budak|Nevenu Budaku]] razlog tomu je što u njihovim nacionalnim povijestima ne bi bilo popularno tumačenje da je u stvaranju srednjovjekovne državnosti Čeha i Poljaka sudjelovao netko drugi, pa možda i ti pradavni [[Hrvati]], koji su živjeli na tom području. To pokazuje i veliki broj toponima koji asociraju na hrvatsko ime ili imena slična mnogim hrvatskim toponimima poput [[Osijek|Osiek]], [[Jamnica]] i slično.<ref name="Jutarnji">{{Citiranje časopisa |url=
U [[Ukrajina|Ukrajini]], koja pretendira na poziciju "majke svih slavenskih naroda", termin [[Bijeli Hrvati]] rado se prihvaća, pa je i jedan od braće osnivača [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]], najstarije slavenske državne tvorevine, nosio ime koje se, kroz lingvističke promjene, može dešifrirati kao Hrvat. Riječ je o imenu Horiv. Zanimljiv je i podatak koji iznosi stručnjak Eugen Paščenko, da su [[Poljički statut]] i zakonik [[Kijevska pravda]], najvažniji srednjovjekovni dokumenti Hrvata i Ukrajinaca, frapantno slični. Prema antropološkim i povijesnim istraživanjima, najveći dio srednjovjekovnih Hrvata u hrvatske je današnje krajeve došao iz Poljske, točnije s [[Baltik]]a, a još prije toga su obitavali na pustopoljinama današnje zapadne Ukrajine i [[Karpati|Karpata]], gdje postoje, rijeke [[Neretva]], [[Trebišnjica]] i slično.<ref name="Jutarnji" />
Redak 125:
== Vanjske poveznice ==
*[[Hrvatski kraljevi (serija)|Hrvatski kraljevi]] - 7. ep. [
*[[Orest Korčinski]] [
*{{eng oznaka}} Новини УНIАН [
*{{eng oznaka}} Atlas brit. povjesničara R. Lanea Poola [http://www.maproom.org/00/36/present.php?m=0005 Chrobats oko Krakova i na jugu Poljske]
*{{pol icon}} Polish Genealogical Society [https://web.archive.org/web/20120604073850/http://www.pgsa.org/images/AtlasMaps/Atlas2W.jpg Chrobatowie oko Krakova i na jugu Poljske]
*{{ukr icon}} Izbornyk.org.ua [http://izbornyk.org.ua/litop/map_viii_ix.htm Xоpвaти (Horvati) na ukrajinskoj karti, VIII. - IX. stoljeće]
*[[Nedjeljna Dalmacija]] [http://web.archive.org/web/20090304191332/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/nedjeljna/20010209/#sumic Hrvati su iz Češke došli na Jadran?] 9. veljače 2001.
| |||