Hadrijanov zid: razlika između inačica

'''Hadrijanov zid''' je naziv za 120 [[kilometar]]a dug [[Rimsko Carstvo|rimskistarorimski]] [[zid]] koji je dijelio [[Velika Britanija (otok)|Britanski otok]] napola. Gradio se deset godina , od 122.-132. god., za vladavine cara [[Hadrijan]]a, a štitio je rimsku [[Britanija (rimska provincija)|Englesku]] od napadaja barbara [[Pikti|Pikta]] sa sjevera iz Albe (staro galsko ime za [[Škotska|Škotsku]]). Dugo je označavao sjevernu granicu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva, ]]a kasnije je imao i gospodarsku ulogu kao jamac stabilnosti i prosperiteta južno od zida, u rimskoj provinciji [[Britanija (rimska provincija)|Britaniji]].

Zid se protezao preko 117 km od [[Solway Firth]]a na zapadu do [[Tyne]]a na istoku. Uz njegove obrambene kule i utvrde nikli su mnogi gradovi kao što su ''[[Pons Aelius]]'' ([[Newcastle]]) i ''[[Maglona]]'' ([[Carlisle]]). Izgrađen je isključivo od kamenih blokova debljine od 2,4 do 3 m i visine od 3,6 do 4,8 m. Imao je 14 utvrda i preko 80 tornjeva, i to na ključnim mjestima, u kojima su se nalazile vojne ispostave i osmatračnice (kako bi mogli upozoriti vojsku na eventualni napad sa sjevera) te jarak 10 metara sjeverno od zida i vojnu cestu cijelom dužinom zida s južne strane.

Iako se često smatra granicom između Škotske i Engleske, što jednim dijelom i jestejest, stvarna granica je većinom malo sjevernije od ovog zida. [[Antoninov zid]], izgrađen sjevernije, preuzeo je obrambenu ulogu, ali je nakon pobune kaledonskih plemena napušten i Hadrijanov zid je ponovno postao sjevernom granicom Carstva. [[Pikti]] su u tri navrata, [[197.]], [[296.]] i [[367.]] god., prešli zid. Zbog toga je popravljen i povećan za vladavine [[car]]a [[Septimije Sever|Septimija Severa]] [[209.]] god. Napušten je [[383.]] god. s povlačenjem rimske uprave, što su iskoristili lokalni stanovnici i koristili suupotrijebili njegovo kamenje za izgradnju svojih farmi, crkava i dr. ([[Poslijerimska Britanija]]).