Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 83.131.64.54, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Ognjen
EmxBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
Redak 4:
U [[18. stoljeće|XVIII. stoljeću]] koje se naziva i vijekom prosvijećenosti i racionalizma, nastaje u Hrvatskoj nov odnos prema književnosti, uzrokovan oslobođenjem većega dijela [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Slavonija|Slavonije]] od turske vlasti, prodiranjem prosvjetiteljskih i racionalističkih ideja koje su strujale iz zapadne Europe, a i društvenim reformama [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] i [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] u sjevernom dijelu Hrvatske.
 
=== Pluralizam stilova ===
* Odjeci barokne književnosti (Ignjat Đurđević, Antun Kanižlić)
* Utjecaj klasicizma (Matija Petar Katančić)
Redak 10:
* Prosvjetiteljska nastojanja (Andrija Kačić Miošić, Matija Antun Reljković, Tituš Brezovački)
 
=== Najznačajniji predstavnici ===
*[[Andrija Kačić Miošić]] (1674.-1760.) "Razgovor ugodni naroda slovinskog"
*[[Matija Antun Relković]] (1732.-1798.) "Satir iliti divji čovik"
Redak 18:
 
 
[[Kategorija:književnostKnjiževnost]]
 
[[bn:আলোকিত যুগ (অষ্টাদশ শতাব্দী)]]