Duofizitizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
U [[Kršćanstvo|kršćanskoj]] [[Bogoslovlje|teologiji]], '''duofizitizam''' (grčki: δυοφυσιτισμός, od δυο (dyo), znači "dva" i φύσις (physis), što znači "priroda", "narav") je kristološki stav da u osobi Isusa Krista postoje dvije naravi, Božanska i Ljudska, te je suprostavljena [[Monofizitizam|monofizitizmu]] i [[Miafizitizam|miafizitizmu]].<br>Razvoj duofizitske [[Kristologija|kristologije]] bio je postupan, a njegova složena terminologija konačno je formulirana kao rezultat dugih kristoloških rasprava koje su neprekidno trajale tijekom 4. i 5. stoljeća. Istaknuti predstavnici [[Katehetska škola Antiohije|antiohijske škole]] naglašavali su važnost duofizitizma.<br>
Nakon mnogih rasprava i nekoliko održanih sabora, duofizitizam je stekao svoj službeni crkveni oblik na [[Kalcedonski sabor|Četvrtom ekumenskom saboru]] održanom u Kalcedonu [[451.]] godine. Kalcedonska definicija postala je temelj za kristološku [[Doktrina|doktrinu]] dviju priroda Isusa Krista, koju je prihvatila većina kršćanskih crkava, uključujući: [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličku crkvu]], [[Pravoslavna crkva|Istočnu pravoslavnu Crkvu]], [[Istočne katoličke Crkve|Istočne katoličke Crkve]], [[Anglikanska zajednica|Anglikansku Crkvu]], [[Starokatolička Crkva|Starokatoličku Crkvu]] i razne druge kršćanske vjeroispovjesti.<br>
Duofizitski kršćani vjeruju da postoji potpuna i savršena cjelina dviju naravi u jednoj [[Supstancija|supstanciji]], hipostazi<ref name="B1">{{cite web |url=https://www.bitno.net/vjera/dogma-svetoga-trojstva/ |title=Hipostaza |language=Hrvatski |trans-title=Hipostaza |accessdate=2018-02-03 |work=bitno.net}}</ref> i jednoj osobi Isusa Krista.