Športska gimnastika: razlika između inačica

'''Sportska gimnastika''' je najraširenija i najpoznatija [[sport]]ska disciplina [[gimnastika|gimnastike]]. Čak se ponekad pod nazivom ''gimnastika'' u stvari podrazumijeva, iako pogrešno, baš sportska gimnastika. Najčešće se dijeli na mušku i žensku sportsku gimnastiku, i to na način da se vježbači natječu na preskoku, razboju, konju s hvataljkama, krugovima, vratilu i na tlu, dok se vježbačice natječu na tlu, dvovisinskom razboju, preskoku i gredi. Iako sama vježba, ovisno o spravi, može trajati relativno kratko, ipak je u pravilu fizički vrlo zahtjevna, a traže vježbačevu snagu, pokretljivost, izdržljivost te koordinaciju u prostoru najvišeg nivoa.

 

Gimnastika kao sistem pripreme vojnika potječe još iz vremena [[Stara Grčka|stare Grčke]]. Postoje i zapisi o različitim modelima gimnastičkog vježbanja i u staroj Kini i Indiji. U današnjem obliku sportska gimnastika je nastala u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u tadašnjoj [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].

 

[[1881]] je osnovana [[Međunarodna gimnastička federacija]], a u početku je uključivala samo nekoliko [[europa|europskih]] zemalja članica. Sportska gimnastika je [[Olimpijske igre|olimpijski sport]] od samih početaka modernog olimpizma [[1896]]. godine, iako je ženama dopušteno natjecanje u sportskoj gimnmastici na Igrama tek [[1928]]. godine.

 

Prema sada važećim pravilima, na velikim natjecanjima se vježbači i vježbačice natječu u četiri dijela programa: ekipno prednatjecanje, ekipno finale, finale višeboja i finale po spravama.