Rečenica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodano par novih sitnica, ispravljene neke pravopisne pogreške (npr. „nezavisno složene rečenice” je ispravljeno u „nezavisnosložene rečenice”)
sredio, dodao izvor(e)
Redak 1:
{{dz|[[rečenica (matematička logika)]]}}
'''Rečenica''' je niz [[riječ]]i ili jedna riječ kojom prenosimo najmanju cjelovitu [[Informacija|obavijest]].<ref>{{Citiranje weba|title=Rečenica|url=http://gramatika.hr/pravilo/recenica/73/|url-status=live|access-date=2021-11-14|website=Hrvatska školska gramatika|publisher=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}</ref> Rečenica se sastoji od rečeničnih dijelova, a to su: [[predikat]] (temeljni rečenični dio koji otvara mjesto ostalim rečeničnim dijelovima), [[subjekt]] (vršitelj predikatne radnje), [[objekt]] (predmet glagolske radnje) samostalni su dijelovi rečenice, priložnadok su nesamostalni dijelovi [[Priložna oznaka|priložne oznake]] (okolnost glagolske radnje), [[apozicija]] (dopuna imenici) i [[atribut]] (dopuna imenici).<ref>{{Citiranje weba|title=Rečenični dijelovi|url=http://gramatika.hr/pravilo/recenicni-dijelovi/74/|url-status=live|access-date=2021-11-14|website=Hrvatska školska gramatika|publisher=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}</ref>
== Podjela rečenica po svrsi i sadržaju ==
 
U hrvatskom jeziku<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Podjela rečenica - Hrvatska školska gramatika|url=http://gramatika.hr/pravilo/podjela-recenica/82/|access-date=2021-11-14|website=gramatika.hr|language=hr}}</ref> rečenice se prema svrsi dijele na
Po sadržaju ih dijelimo na:
* izjavne, npr. ''Marko čita knjigu.''
* [[Upitnik|upitne]], npr. ''Čita li Marko knjigu? Marko čita knjigu? Zar Marko čita knjigu?''
* [[Uskličnik|usklične]], npr. ''Marko čita knjigu!''
Prema sadržaju, rečenice mogu biti jesne ili niječne.
 
== Podjela rečenica po sastavu ==
Po sastavu ih dijelimo na: <br>
U hrvatskom jeziku<ref name=":0" /> rečenice se prema sastavu dijele na jednostavne i složene te višestruko složene.
 
1.=== '''Jednostavne rečenice''' – imaju samo jedan predikat.<br>===
Jednostavne rečenice imaju samo jedan predikat, a mogu biti proširene i neproširene.
* '''Neproširene''' (rečenicu čine subjekt i predikat)
**''Ante čita''.
**''Kiša pada''.
**''Josip spava''.
* '''Proširene''' (rečnicu čine subjekt, predikat i dodatak; dodatak može biti objekt, priložna oznaka, atribut ili apozicija)
**''Ante čita knjigu''. (subjekt, predikat i objekt)
 
2.=== '''Složene rečenice''' ===
Složene rečenice imaju dva ili više predikata; nastaju sklapanjem dvajudviju ili više jednostavnih rečenica u veću cjelinu
*'''Nezavisnosložene''' – sastojisastoje se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje '''mogu''' stajati zasebno.
:*Rečenični niz ''rečenice nanizane bez veznika; odvajaju se zarezom'' npr. Primjer: ''Danas je došao, sutra će otići''.
:*Sastavne ''nezavisnonezavisnosložene složenavezničke vezničkarečenice reč.koje koja imaimaju ravnopravne surečenice s međusobno sastavljenim sadržajima,; anjihovi veznici: ''i, pa, te, ni, niti;'' ne odvajaju se zarezom'' npr. Primjer: ''Gledam more i razmišljam''.
:*Rastavne ''nezavisnonezavisnosložene složenarečenice reč.koje koja imaimaju surečenice međusobno rastavljenih sadržaja,; anjihov veznik: je ''ili''; ne odvajaju se zarezom'' npr. Primjer: ''Doći će ovdje ili idemo vani''.
:*Suprotne ''nezavisnonezavisnosložene složena reč.rečenice u kojojkojima se sadržaj jedne surečenice suprotstavlja sadržaju druge; njihovi veznici: ''a, ali, nego, no, već;'' odvajaju se zarezom'' npr. Primjer: ''Spremio sam ti ručak, a ti operi suđe''.
:*Isključne ''nezavisnonezavisnosložene složenarečenice reč. izu čijekojima se prva surečenica isključuje iz sadržaja druge; veznici: ''samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što;'' odvajaju se zarezom'' npr. Primjer: ''Svi su spavali, jedino sam ja bio budan''.
:*Zaključne ''nezavisnonezavisnosložene složena reč.rečenice čija je druga surečenica zaključak prve. veznici:Veznici ''dakle, zato, stoga;'' odvajaju se zarezom'' npr. Primjer: ''Bila si dobra, zato ću te nagraditi''.
 
*'''Zavisnosložene''' rečenie sastojisastoje se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje '''ne mogu''' stajati zasebno. Jedna od njih je glavna rečenica (može stajati samostalno), dok su druge zavisne (proširuju glavnu rečenicu i ne mogu stajati samostalno, proširuju glavnu rečenicu).
:*Subjektne ''odnosizavisna se odnosi prema glavnoj kao subjekt prema predikatu''. npr.Primjer: '''<u>Tko je sve naučio</u>,''' dobit će dobru ocjenu.''
:*Predikatne — zavisna rečenica je ''kao predikatni dio. Primjer: '' npr. On ti je '''<u>da boljeg nećeš nikad naći'</u>''.
:*Objektne — zavisna rečenica je ''kao objekt. Primjer: '' npr. Ispričat ću ti '''<u>što mi se dogodilo'</u>''.
:*Atributne — zavisna rečenica je ''kao atribut prema imenici koju opisuje'' npr. Primjer: ''On je imao djevojku '''<u>koja je bila jako lijepa'</u>''.
:*Apozicijske ''odnosezavisna rečenica odnosi se na vlastitu imenicu. Primjer: '' npr. Posjetili smo jednu planinuMosor, '''koja<u>koji je najhladnijanajviša planina u okolini</u>.'''.
:*Priložne — zavisna rečenica je ''kao [[priložna oznaka]] (mjesta, vremena, načina, namjere, uzroka, posljedice, pogodbe ili dopuštanja) prema predikatu'':
::*''Mjesne'', npr. ''Otišao je '''<u>otkud je i došao'</u>''.
::*''Vremenske'', npr. ''Igrali smo se pred školom '''<u>sve dok nije zvonilo'</u>''.
::*''Načinske'', npr. '''<u>Što više učim'''</u>, to više znam''.
::*''Namjerne'', npr. ''Došli su mnogi ljudi '''<u>samo da sudjeluju u sprovodu'</u>''.
::*''Uzročne'', npr. ''Lijep je dan '''<u>zato što je vedro'</u>''.
::*''Posljedične'', npr. ''Tako jako se smijao '''<u>da su mu suze potekle'</u>''.
::*''Pogodbene'', npr. '''<u>Ako stignem na vrijeme'''</u>, pogledat ću film''.
::*''Dopusne'', npr. '''Umjesto da učiš''', ti se igraš!''
 
=== Višestruko složenasložene rečenice rečenica===
Višestruko složena rečenica sastavljena je rečenica sastavljena od nezavisnih i zavisnih surečenica, a rečenice od kojih nastaju surečenice nazivaju se ishodišne rečenice. Surečenice u višestruko složenoj rečenici mogu biti u odnosu s jednom ili dvjema surečenicama. Taj odnos može biti zavisan i nezavisan.
<br>
<br>
'''Primjer 1.'''
<br>
Vani '''je''' nebo tužno '''cmizdrilo''', | a ja '''sam''' dugo '''šetao''' | kad '''sam se sjetio''' | '''da bi trebalo''' otvoriti kišobran.
<br>
Ova rečenica sastavljena je od četiri surečenice.
:*1. surečenica je nezavisna (glavna).
:*2. surečenica je zavisna (suprotna).
:*3. surečenica je zavisna (vremenska).
:*4. surečenica je zavisna (objektna).
 
'''===== Primjer 21.''' =====
<blockquote>Vani '''je''' nebo tužno '''cmizdrilo''', | a ja '''sam''' dugo '''šetao''' | kad '''sam se sjetio''' | '''da bi trebalo''' otvoriti kišobran.</blockquote>Ova rečenica sastavljena je od četiri surečenice: 1. surečenica je nezavisna (glavna), 2. surečenica je zavisna (suprotna), 3. surečenica je zavisna (vremenska), a 4. surečenica je zavisna (objektna).
<br>
 
Dječak '''je pomislio''' | da '''je''' Jelena | kojoj '''je donio''' kišobran | '''u učionici'''.
'''===== Primjer 12.''' =====
<br>
<blockquote>Dječak '''je pomislio''' | da '''je''' Jelena | kojoj '''je donio''' kišobran | '''u učionici'''.</blockquote>Ova rečenica isto je sastavljena od četiri surečenice: 1. surečenica je nezavisna (glavna), 2. surečenica je zavisna (objektna), 3. surečenica je zavisna (atributna), 4. surečenica je zavisna (mjesna). Treća je surečenica umetnuta u surečenicu: "»da je Jelena u učionici"« i tako je razdvojila tu surečenicu na dva dijela, u ovom slučaju- drugu i četvrtu surečenicu.
 
:*1. surečenica je nezavisna (glavna).
== Izvori ==
:*2. surečenica je zavisna (objektna).
{{Izvori|30em}}
:*3. surečenica je zavisna (atributna).
:*4. surečenica je zavisna (mjesna).