|
[[Datoteka:Standing Osiris edit1.svg|mini|170px|desno|Oziris]]
'''Oziris''' ([[egipatski jezik|egip.]] ''UsirisUsir''<ref>Petar Lisičar, str. 89.</ref>) je prvotno bio [[egipat]]ski [[bog]] plodnosti, obilja, vegetacije, a potom i podzemnog svijeta. Njegov je [[Stara Grčka| grčki]] pandan [[Dioniz]]<ref>Opća enciklopedija, str. 251.</ref>. U egipatskoj mitologiji Ozirisovo stradanje, smrt i uskrsnuće simbolizira izmjenu godišnjih doba.
Oziris je bio štovan u čitavom Egiptu, a najpoznatijeprema mulegendi jenjegova svetištegrobnica bila je bilou [[Abidos|Abidosu]].
==Prikaz==
Likovno je prikazivan u antropomorfnom obliku u stojećem ili sjedećem položaju na prijestolju. Ozirisovo lice prikazuje se u zelenoj boji, koja pokazujesimbolizira damoć jeobnove umrovegetacije, u ruci drži i [[faraon|faraonske]]ski simbole pastirski štap i mlatilicubič, a na glavi mu je izdužena kruna ''atef''<ref>Fletcher, str. 91.</ref> koja se veže uz njegov kult. Svi su faraoniljudi nakon smrti poistovječivani s njim.
== Oziris u egipatskoj mitologiji==
Prema egipatskoj mitologiji [[Geb]], bog [[Zemlja|Zemlje]] i [[Nut]], [[boginja|božica]] [[nebo|neba]], imali su četvero djece, Ozirisa, [[Izida| Izidu]], [[Neftis]] i [[Set]]a. Izida i Oziris su bili blizanci te su bili zaljubljeni u utrobi svoje majke Nut, koja je rodila i [[zvijezda |zvijezde]]. Kada Oziris i Izida podučili su rođeniljude poljodjelstvu. Njihova vladavima smatrala se mitskim zlatnim dobom. Slično biblijskoj drami između Kaina i Abela, Set ubija Ozirisa. Potom ga Izida oživljava i Ozirisspojivši suse s njim rađa Horusa. Zatim se vjenčali,Horus iakoi isprvaSet nisubore za egipatsko prijestolje, i imaliHorus djecepobjeđuje. NeftisStoga se udalaHorus zau Setatekstovima nazima "osvetniko svoga oca". Na kraju Oziiris postaje je vladar podzemnog [[Duat]]a, iakoboravišta gamrtvih. Čitav mit poznat je mrzilajedino iz zapisa antičkog pisca [[Plutarh|Plutarha]], ano voljelaiz mnogih fragmenata egipatskih izvornika može se zaključiti da je Ozirisabit izvornoga mita očuvana. SetOzirisove jemisterije mrzioslavile svogsu bratase iu htiohramu gau svrgnutiDenderi, sa sveto mjesto njegova kulta bio je vlastiAbidosu.
Oziris je sudac umrlima prije ulaska u vječan život.<ref>Fletcher, str. 121.</ref>
Oziris je bio visok i tamnoput, te jako zgodan. Izida je bila najljepša u cijelom Egiptu. Dok su upravljali Egiptom, vladalo je blagostanje. Izgrađeni su [[hram]]ovi i [[poljoprivreda]] je cvjetala. Ali Set, koji je bio crvenokos i bijele puti, bio je ljubomoran te je odlučio ubiti brata. Dok mu je brat šetao vrtom uz Nil, Set se prerušio u [[krokodil]]a (ili [[vodenkonj]]a) te napao svog brata. Prema [[Plutarh]]u, Oziris je žrtva zavjere. Kad je Oziris utopljen, nastala je smrt. Izida je uspjela pronaći tijelo te ga je sakrila u luci [[Biblos]]. Međutim, Set je rasijekao tijelo, bacivši spolne organe u [[Nil]] gdje ih je pojela [[riba]]. Izida je uspjela naći preostale dijelove, te ih je sastavila uz pomoć [[Anubis]]a (Anubis je vanbračni sin Neftis i Ozirisa). Anubis je oživio svog oca i Oziris je uskrsnuo. Postao je vladar podzemnog [[raj]]a, [[Duat]]a, boravišta mrtvih. Njegova žena je došla k njemu i začela [[Horus]]a, boga [[sokol (ptica)|sokol]]a, što je prikazano u hramu u [[Dendera|Denderi]].
Oziris je kao utjelovljenje pravde i prava, jamčio spasenje svim umrlima koji su bili dostojni vječnog života u podzemnom svijetu.<ref>Fletcher, str. 121.</ref>
==Oziris u grčko-rimskoj mitologiji==
*''Lisičar, Petar, Egipat u starom vijeku, Skoplje, 1956.''
*''Opća enciklopedija, sv. VI., Zagreb, 1980.''
*Uranić, Igor, ''Ozirisova zemlja''. ''Egipatska mitologija i njezini odjeci na zapadu.'' Školska knjiga, Zagreb 2005.
*Uranić, Igor, ''Mitologija egipatske knjige mrtvih''. Školska knjiga. Zagreb 2021.
*Uranić, Igor, ''Stari Egipat''. ''Povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana.'' Školska knjiga, Zagreb 2002. (drugo izdanje 2005.)
*Uranić, Igor, ''Sinovi Sunca''. CID, Zagreb 1997.
== Vanjske poveznice ==
|
