Sumporov heksafluorid: razlika između inačica

'''Sumporov heksafluorid''' je anorganski spoj, formule SF₆. Ovaj spoj je [[plin]] pri standardnim uvjetima. SF₆ ima oktaedralni geometrijski raspored koji se sastoji od šest [[fluor]]ovih atoma povezanih sa središnjim [[sumpor]]ovim atomom. To je plin bez boje i mirisa te je također nezapaljiv i netoksičan. Tipično za nepolarni plin, SF₆ se loše otapa u vodi, ali je topiv u nepolarnim organskim otapalima. Obično se transportira kao ukapljeni komprimirani plin. Ima gustoća 6.13 g/L pri uvjetima pri razini mora.

 

SF₆ se može pripraviti od elemenata od kojih se sastoji, tj. ekspozicijom [[sumpor|sumpora]] atmosferi [[fluor]]a. Pri procesu se također stvaraju neki drugi sumporni fluoridi, kao što je S₂F₁₀ koji se |disproporcionira zagrijavanjem ili [[Sumporov tetrafluorid|SF₄]] koji se uništava utrljavanjem NaOH nakon disproporcioniranja S₂F₁₀.<br>

 

Počevši s SF₄, može se pripremiti SF₅Cl, koji je strukturalno sličan SF₆. SF₅Cl je unatoč tome jak oksidant i lako se hidrolizira u sulfat.

 

Zbog svoje velike gustoće (šest puta teži nego zrak), SF₆ se lako pretače u posude. Štoviše, lagani predmeti (lako drvo, aluminijska folija) mogu čak lebdejeti na plinu. <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=1PJTq2xQiQ0 Lagan predmet lebdi na SF₆]</ref>

 

 

SF₆ se koristi u elektroindustriji kao plinski dielektrični medij za visokonaponske (1 kV i više) prekidače, sklopnu opremu i drugu električnu opremu, pri čemu često zamjenjuje štetne [http://en.wikipedia.org/wiki/Polychlorinated_biphenyls.html PBC-ove]. Komprimirani SF₆ se koristi kao izolator u plinom izoliranoj sklopnoj opremi (''gas insulated switchgear'' - GIS) zbog puno veće dielektrične otpornosti nego što je ona [[zrak]]a ili [[dušik]]a. Ovo omogućava znatna smanjenja u fizičkoj veličini električnih postojenja. Radi svoje visoke dielektrične otpornosti, SF₆ omogućava smještanje sklopne opreme u zatvorene prostore, za razliku od zrakom izoliranih postrojenja koja zauzimaju mnogo više prostora. Plinom izolirana sklopna postrojenja su mnogo otpornija na utjecaje zagađenja i klime. Samim time što je postrojenje u kontroliranim radnim uvjetima, ima duži radni vijek od običnih postrojenja. SF₆ također ima poželjno svojstvo "samozacijeljivanja." Iako većina produkata raspada, se brzo reformira u SF₆, [[električni luk]] unutar SF₆ može proizveti disumporov dekafluorid, S₂F₁₀, visoko toksičan plin, sličan po svojstvima fosgenu. S₂F₁₀ je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio razmatran kao bojni otrov jer ne uzrokuje suzenje ili nadraženost kože, smanjujući vrijeme upozorenja o opasnosti.

 

Plinoviti SF₆ se često koristi za kratkotrajne eksperimente učinkovitosti ventilacije velikih zgrada, njihove izoliranosti i mjere vanjskih utjecaja. SF₆ se koristi za te svrhe iz više razloga: koncentracije SF₆ je vrlo lako izmjeriti, čak i pri vrlo niskim koncentracijama. Također, Zemljina atmosfera sadrži zanemarive količine SF₆. Zbog njegove vrlo velike gustoće (5 puta teži od zraka), potrebno je primjeniti posebne metode miješanja.

 

 

Međunarodni odbor za klimatske promjene je ocijenio SF₆ kao najpotentniji staklenički plin sa potencijalom globalnog zatopljenja 22,000 puta većim od potencijala CO₂ gledano u periodu od 100 godina (za zemlje koje svoje emisije plinova prijavljuju [http://en.wikipedia.org/wiki/UNFCCC.html UNFCCC-u], po Kyoto protokolu, SF₆ ima potencijal 23900.)<ref>[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/248.htm Climate Change 2001]</ref> Unatoč tome, zbog omjera miješanja SF₆ sa zrakom koji je manji od onog CO₂ ( oko 4 ppt 1990. naspram 365 ppm)<ref>[http://www.epa.gov/highgwp/scientific.html#sf6 High GWP Gases]</ref>, doprinos SF₆ globalnom zatopljavanju je relativno malen.

 

 

SF₆ može utjecati na ton nečijeg glasa ako se inhalira u malim količinama - ton glasa osobe koja je udahnula SF₆ se dramatično produbi.

 

 

<references/>

 

 

* {{cite book | Editors = Christophorou, Loucas G., [[Isidor Sauers]] | year = 1991 | title = Gaseous Dielectrics VI | publisher = Plenum Press | id = ISBN 0-306-43894-1 }}

*Holleman, A. F.; Wiberg, E. "Inorganic Chemistry" Academic Press: San Diego, 2001. ISBN 0-12-352651-5.

*Khalifa, from Maller and Naidu (1981)

 

*[http://www.npi.gov.au/database/substance-info/profiles/44.html National Pollutant Inventory - Fluoride and compounds fact sheet]

* [http://www.epa.gov/highgwp/scientific.html High GWP Gases and Climate Change] from the U.S. [[Environmental Protection Agency|EPA]] website.