Srednji vijek: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor vandalizam?
m uklonjena promjena suradnika 93.141.40.67 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Dean72
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 4:
== Opći podaci ==
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaOkoOko vremenskih granica Srednjeg vijeka među povjesničarima postoji neslaganje. Prema jednima, Srednji vijek počinje u 1. polovici [[3. stoljeće|3. stoljeća]], u doba vladavine rimskog [[car]]a [[Dioklecijan]]a, zbog tadašnjeg društvenog uređenja koje već počinje nalikovati [[feudalizam|feudalizmu]], dok drugi smatraju da počinje padom Zapadnog Rimskog Carstva [[476.]] godine i nastankom prvih [[Germani|germanskih]] [[država]]. Također, neki za kraj Srednjeg vijeka uzimaju pad [[Carigrad]]a [[1453.]] godine, dok drugi za kraj istog razdoblja smatraju Kolumbovo otkriće Amerike [[1492.]]
Pojam Srednji vijek ili središnje doba počeo se upotrebljavati tek u 15. stoljeću. Mnogi s<ref>{{Citiranje weba|title=1v1.LOL|url=https://1v1.lol/|access-date=2021-11-16|website=1v1.lol|language=en-us}}</ref>su tadašnji učenjaci u doba humanizma proučavali stare antičke spise te grčku i rimsku kulturu, veličali su antička postignuća i smatrali da su stari Grci i Rimljani jedini u povijesti stvorili znanja i umjetnost trajne vrijednosti.
 
Glavni gospodarski sustav srednjeg vijeka je [[feudalizam]]. Pogled srednjovjekovnog čovjeka na svijet gotovo je posve oblikovalo [[katoličanstvo]], dok su viši staleži imali i [[viteštvo]] kao skup etičkih pravila.
Redak 16:
[[Datoteka:St Michaels Church Hildesheim.jpg|mini|250px|''Crkva Sv. Mihaela'' u [[Hildesheim]]u ([[Njemačka]]) iz 11. st.]]
Srednji vijek je obilježila prevlast Katoličke Crkve, te se ona u razdoblju razvijenog srednjeg vijeka pokušava suprotstaviti sve moćnijem građanstvu te zadržati prevlast nad svjetovnim vladarima. Kako je s razvojem društva došlo do razvoja cjelokupne društvene svijesti te su mislitelji uvidjeli preveliko bogatstvo Crkve, amoralnost, simoniju (prodavanje crkvenih časti), indulgenciju (prodavanje oprosta grijeha) i drugo. Usporedno s tim došlo je do sukoba s Crkvom te osnivanja mnogih smjerova koji su općenito nazvani katari koji su tražili čišćenje pred Bogom, također su nazivani i [[puritanci]], [[valdenzi]], [[ketzeri]], [[humilijati]]. Zbog suprotstavljanja Crkvi ona je protiv njih povela čak i križarske vojne te osuđivala [[hereza|herezu]] osnivanjem [[inkvizicija]]. Tako nastaju biskupska, papinska (Rimska) te [[španjolska inkvizicija]].
 
 
== Hrvatska u srednjem vijeku ==
Line 28 ⟶ 27:
Većina stanovništa toga doba živjela je na selu gdje se svakodnevni život određivao prema ritmu godišnjih doba i obrade zemlje. Sela su često bila vrlo neprivlačna naselja s grubim priprostim kućicama, namještenim s vrlo malo pokućstva i vrlo prljavih zidova izvana. Najjednostavnije kuće bile su sagrađene od zbijenog blata i ilovače i imale slamnati krov. Oko kuća često su se nalazile okućnice sa vrtovima i voćnjacima.
 
Plemićke kuće i dvorci mogli su već biti sagrađeni od kamena, a isto tako i sjenik. Znak raskoši je bio kada je plemić postavio kvalitetniji krov, ukrasne crijepove, gole podove dao pokriti slamom ili rogozom i popločio dvorište. U dvorcu je središnje mjesto življenja tijekom većeg dijela godine zauzimala središnja dvorana, mjesto za druženje, ali i spavanje, kao i za objedovanjlhoehfwuuhuheufheofheiufgweiuhiuhfwuihfehhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhheobjedovanje i slavlja. Prozori su bili mali i visoki, a staklo na prozorima počelo se prije koristiti u crkvama nego u kućama. Pokućstva je bilo malo, a činili su ga krevet s drvenim okvirima, klupe i škrinje.
 
[[Datoteka:Ricetto di Candelo-DSCF0352.JPG|mini|200px|Srednjovjekovni festival u ''[[Ricetto di Candelo]]'', [[Italija]].]]