Kozmološka konstanta: Razlika između inačica

m
→‎top: pravopis
m (→‎Vanjske poveznice: brisanje nepotrebnog zakomentiranog teksta)
m (→‎top: pravopis)
Član može biti pozitivan, negativan ili nula. Predstavlja gustoću energije praznog prostora: može ju se smatrati "cijenom" postojanja prostora. Prema [[Opća teorija relativnosti|općoj teoriji relativnosti]], kozmološka konstanta ima negativan [[tlak]]. Iz toga slijedi da prazan prostor ima pozitivnu energiju, te da kozmološka konstanta uzrokuje ubrzano širenje praznog prostora.
 
Einstein je član s kozmološkom konstantom uveo u jednadžbe [[opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]] zbog nezadovoljstva činjenicom da njegove jednadžbe ne dopuštaju stacionaran svemir. Svemir koji je u početku u dinamičkoj ravnoteži, počinje se sažimati pod utjecajem gravitacije. Da bi uravnotežio sažimanje, Einstein je u jednadžbe dodao kozmološku konstantu. No, nedugo nakon što je Einstein razvio svoju teoriju, opažanja [[Edwin Hubble]]a su ukazala na svemir koji nije u ravnoteži, već se širi. Čak štoviše, dodatak kozmološke konstante Einsteinovim jednadžbama ne vodi k ravnotežnom svemiru, jer je ta ravnoteža nestabilna: ako se svemir malo širi, širenje oslobađa energiju, koja uzrokuje dodatno širenje. Analogno, svemir koji se malo sažima, nastavitinastavit će se sažimati. Mala sažimanja su neizbježna zbog nepravilne raspodjele tvari u svemiru.
 
Einstein je napustio kozmološku konstantu i nazvao ju svojom "najvećom pogreškom". No, opažanja relacije između udaljenosti i crvenog pomaka objekata, načinjenih kasnih 90-tih godina, ukazala su na ubrzano širenje svemira, te se kozmološka konstanta još uvijek proučava. Opažanja se mogu dobro objasniti ako se pretpostavi vrlo mala pozitivna kozmološka konstanta u Einsteinovim jednadžbama. Moguća su i druga objašnjenja ubrzanog širenja svemira, kao kvintesencija, ali kozmološka konstanta je [[Occamova oštrica|najekonomičnije]] rješenje. Trenutni standardni model kozmologije, tzv. Lambda-[[Tamna tvar|CDM]] model, uključuje kozmološku konstantu, čija je mjerena vrijednost reda veličine 10<sup>-35</sup>s<sup>-2</sup>, ili 10<sup>-47</sup>GeV<sup>4</sup>, ili 10<sup>-29</sup>g/cm<sup>3</sup>, ili oko 10<sup>-123</sup> u [[Planckovim jedinicama]].
122.350

uređivanja