Razlika između inačica stranice »Vlado Antolić«

m
(Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8.1)
===Glavne značajke stvaralaštva===
 
Antolić je odigrao jednu od glavnih uloga u promicanju i ostvarivanju ideja funkcionalnog urbanizma temeljenog na kritičkim i znanstvenim načinima rješavanja urbanističkih problema. Funkcionalni urbanizam je definirao kao „pitanje funkcionalnoga društvenog uređenja, a ne funkcionalne arhitekture”. Cijelo Antolićevo stvaralaštvo se temelji na materijalističko deduktivnoj metodi u urbanizmu, koju su zagovarali i članovi CIAM-a ([[Congrès International d'Architecture Moderne]]) <ref>{{cite book |title= Arhitekt Vladimir Antolić − zagrebački urbanistički opus između dva svjetska rata |last= Ivanković |first= Vedran |year= 2009 |publisher= Arhitektonski fakultet, Prostor, Vol.17 No.2(38) |location= Zagreb|pages= 274 [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=70185]}}</ref> Antolić je već kao mladi stručnjak smatrao da „arhitektura nije uzrok samovoljno odabranih oblika u prirodi, niti domišljatost, već plod dugogodišnjeg razvoja građevne tehnike primijenjene na temeljne materijale: drvo, kamen, čelik, beton, ravni nadvoj većih raspona, itd., te da u toj njenoj jedinstvenoj osobini treba tražiti umjetnost oblikovanja u skladu s duhom vremena i stupnjem općega društvenog razvoja." <ref>{{cite book |title= Arhitekt Vladimir Antolić − zagrebački urbanistički opus između dva svjetska rata |last= Ivanković |first= Vedran |year= 2009 |publisher= Arhitektonski fakultet, Prostor, Vol.17 No.2(38) |location= Zagreb|pages= 273 [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=70185]}}</ref> U svakom segmentu svoga rada pokušavao je riješiti tadašnje aktualne probleme neplanirane gradnje, loših uvjeta stanovanja na periferiji grada predviđajući industrijski napredak, razvoj cestovnog prometa, širenje gradova i smanjenje zelenih površina. Poznato je njegovo stajalište da „Zelenilo u gradu treba biti osim rezervoara zraka i prostor za kretanje ljudi, za sport i rekreaciju.“ što se najbolje očituje u planu [[Cvjetno naselje|Cvjetnog naselja]] u Zagrebu. Utjecaj na njegovo stvaralaštvo su imala i česta putovanja u [[Njemačka|Njemačku]] sas ciljem praćenja trendova moderne njemačke arhitekture, proizašle iz pokreta „[[Bauhaus]]“ te izvedenih satelitnih gradova [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]] i [[Berlin]]a. Antolić je bio nadahnut ljudskom vrijednosti toga pokreta koji je izašao iz novih mogućnosti gradnje kao posljedice suvremenih materijala i tendencije usavršavanja kvalitete stambenog prostora za pojedinca. Najbolji primjer inspiracije pokreta [[Bauhaus]] se odražava se u tipskim kućama [[Cvjetno naselje|Cvjetnog Naselja]] koje odlikuju spoj prirodne svjetlosti, zelenila prirode i jednostavnih linija.
 
=== '''Realizacija zagrebačkog Cvjetnog naselja ''' ===
120.953

uređivanja