Alojz Knafelc: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Planinari; dodana kategorija Slovenski planinari uz pomoć dodatka HotCat
mNema sažetka uređivanja
Redak 4:
Nakon srednje škole radio je kao nastavnik, a zatim kao planer, koji je bio uključen u izgradnju [[željeznica|željeznice]] između Hrpelje i Kozine u [[Slovenija|Sloveniji]]. Kada je prebačen u [[Villach]] 1900., bio je jedan od osnivača ogranka Slovenskog planinarskog društva. Između [[1906.]] i [[1915.]] godine radio je u [[Trst]]u, a zatim do umirovljenja 1922. godine u [[Češka|Češkoj]] te u [[Zagreb]]u.
 
Godine 1922. postao je načelnik markacijskoga odsjeka Slovenskog planinarskog društva, [[1923.]] sam je obojao cijeli [[Aljažev toranj]] na [[Triglav (vrh)|Triglavu]]u, jedan od glavnih slovenskih simbola. Godinu dana kasnije napisao je upute za obilježavanje planinskih staza i smjerokaza. Knafelčev popis planinskih oznaka sastojao se od točno 466 znakova 1936. godine. Nacrtao je niz [[planinska karta|planinskih karti]], uključujući karte [[Julijske Alpe|Julijskih]] i [[Kamniške Alpe|Kamniških Alpa]], te karte [[Bled]]a i Roža.
 
Knafelčeve oznake su bijele točkice okružene crvenim krugom. Njihova veličina je između 8 i 10 cm, dok je odnos crvene i bijele točke u poprečnom presjeku 1:2. Knafelčeva planinarska markacija koristi se na planinskim stazama po zemljama bivše Jugoslavije.