Sulejman Kemura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Životopis: pravopis |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 52:
== Životopis ==
[[Slika:Sulejman Kemura Avdo Humo Dobrivoje Radosavljević.jpg|lijevo|thumb|Sulejman ef. Kemura, član Saveznog izvršnog vijeća Avdo Humo i predsjednik Savezne komisije za vjerska pitanja Dobrivoje Radosavljević, [[Beograd]] 1958.]]
Sulejman ef. Kemura rođen je 1908. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], u uglednoj sarajevskoj obitelji Kemura, iz koje je potjecao i šejh Sejfudin Kemura, poznati sarajevski kroničar, šejh u nakšibendijskom tarikatu. Sin Sejfudina Kemure Muhamed ef. stekao je islamsko obrazovanje u Šerijatskoj sudačkoj školi, a pred kraj života radio je kao imam Gazi Mehmed-begove džamije na Bistriktu. Iz te obitelji bio je i sarajevski povjesničar Ibrahim Kemura, koji je od kraja 1960-ih godina redovno obavljivao svoje tekstove u Glasniku VIS-a iz domena svoga stručnog istraživanja, a ticali su se uglavnom muslimanskih kulturno-prosvjetnih društava.
Sulejma ef. Kemura je po završetku [[mekteb]]a i [[ruždija|ruždije]], nastavio je školovanje u [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi]] u Sarajevu. Početkom školske 1925./26. godine upisuje se na Šerijatsku sudačku školu na kojoj je diplomirao u školskoj 1929./30. godini. Kao mladi šerijatski sudija, službovao je pri šerijatskim sudovima u [[Foča|Foči]] i [[Konjic]]u. U Foči se uključuje u rad muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva "Gajret", a radi i na suzbijanju nepismenosti među muslimanima. Ubrzo ga, na prijedlog Ulema medžlisa, tadašnji [[reisu-l-ulema]] postavlja za sekretara [[Mostar|mostarskog]] muftijstva, gdje pored te dužnosti predaje i vjeronauk u mostarskoj gimnaziji i učiteljskoj školi.▼
▲
Nakon ukidanja okružnih muftijstava, iz Mostara Sulejman ef. Kemura prelazi u Sarajevo na mjesto prosvjetnog referenta Ulema medžlisa, zatim u Vakufsku direkciju, prvo u svojstvu vjersko-prosvjetnog referenta, a zatim direktora ove značajne institucije. U [[1949.]] godini Vrhovno islamsko starješinstvo u [[FNRJ]] povjerilo mu je dužnost direktora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i urednika "Glasnika", a osnivanjem Udruge ilmijje [[1950.]] godine izabran je za sekretara, tako da je te dužnosti obavljao istovremeno.
Kada je 1950. (re)osnovana Udruga ilmijje, Sulejman ef. Kemura je, ne napuštajući prethodne pozicije ravnatelja i nastavnika Medrese, postao tajnik Udruge ilmijje i na toj se poziciji zadržao sve do imenovanja na mjesto reis-ul-uleme, a bio je među potpisnicima inicijative za osnivanje Udruge. Aktivno radeći u Udrugi ilmijje, Kemura je učestvovao u njegovoj nakladničkoj produkciji.
Po odlasku u mirovinu [[Ibrahim Fejić|Ibrahima ef. Fejića]], Izborno tijelo za izbor reis-ul-uleme izabralo ga je [[15. studenoga]] [[1957.]] godine za reis-ul-ulemu [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]]. Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su [[8. prosinca]] 1957. godine u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu. Stupajući na tu dužnost u razdoblju velikih teškoća za Islamsku zajednicu: oduzete vakufske imovine, zatvorenih [[mekteb]]a i brojnih srušenih ili oštećenih džamija, reis-ul-ulema Kemura ostat će na toj dužnosti sve do smrti (18 godina) i učiniti mnogo na njenoj sanaciji i oporavljanju.▼
▲Po odlasku u mirovinu [[Ibrahim Fejić|Ibrahima ef. Fejića]], Izborno tijelo za izbor reis-ul-uleme izabralo ga je [[15. studenoga]] [[1957.]] godine za reis-ul-ulemu [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]]. Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su [[8. prosinca]] 1957. godine u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu. Stupajući na tu dužnost u razdoblju velikih teškoća za Islamsku zajednicu: oduzete vakufske imovine, zatvorenih [[mekteb]]a i brojnih srušenih ili oštećenih džamija, reis-ul-ulema Kemura ostat će na toj dužnosti sve do smrti
Nakon kraće bolesti, reis-ul-ulema Sulejman ef. Kemura umro je [[19. siječnja]] [[1975.]] godine. Dženazu nama predvodio je njegov dugogodišni suradnik i nasljednjik na mjestu reis-ul-uleme [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]]. Pokopan je u dvorištu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu uz grob reis-ul-uleme [[Fehim Spaho|Fehima ef. Spahe]].<ref>{{cite web|title=Sulejman ef. Kemura |url=http://www.ikc-berlin.de/bosnisch/arhiv/merhumi/sulejman_kemura.html|website=ikc-berlin.de/|accessdate=25. listopada 2019.}}</ref> ▼
== Djela ==
▲Nakon kraće bolesti, reis-ul-ulema Sulejman ef. Kemura umro je [[19. siječnja]] [[1975.]] godine. Pokopan je u dvorištu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu uz grob reis-ul-uleme [[Fehim Spaho|Fehima ef. Spahe]].<ref>{{cite web|title=Sulejman ef. Kemura |url=http://www.ikc-berlin.de/bosnisch/arhiv/merhumi/sulejman_kemura.html|website=ikc-berlin.de/|accessdate=25. listopada 2019.}}</ref>
* ''Kratka obuka o namazu'' (Sarajevo, 1955)
* ''Jasini-šerf'' (Sarajevo, 1957)
== Povezani članci ==
|