Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

 

Ustavom iz 1936. ukinuta su muftijstva, zatim dvojstvo u organizaciji Islamske zajednice, s dva ulema-medžlisa i dva vakufsko-mearifska vijeća i dvije vakufske direkcije. Umjesto toga, Ustav je propisao utemeljenje jednog Ulema-medžlisa neposredno uz reis-ul-ulemu i jedinstvene Direkcije vakufa za cijelu državu, te je općenito ojačao ulogu laičkog čimbenika u upravi i poslovima Islamske zajednice. Tijekom 1937. održani su izbori za Vakufski sabor i članove Izbornog tijela za izbor reis-ul-uleme. Ovo se izborno tijelo sastalo 20. travnja 1937. i prema Ustavu izabralo trojicu kandidata za reis-ul-ulemu: [[Fehim Spaho|Fehima ef. Spahu]], predsjednika Vrhovnog šerijatskog suda u Sarajevu, [[Ahmed Burek|Ahmeda ef. Bureka]], muderisa Gazi Husrev-begove medrese, i Muhammeda ef. Tufu, profesora Više islamske šerijatsko-teološke škole. Na osnovi ovog prijedloga, kraljevski su namjesnici ukazom od 26. travnja 1938. imenovali Fehima ef. Spahu za reis-ul-ulemu Kraljevine Jugoslavije. Dužnost reis-ul-uleme Fehim ef. Spaho primio je 6. svibnja od prvog naiba Saliha Safveta ef. Bašića, a svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su u [[Careva džamija u Sarajevu|Carevoj džamiji]] u Sarajevu 9. lipnja 1938. godine. Samo četiri godine kasnije Spaho umire, a većina se u Islamskoj zajednici odlučno oduprire svakovrsnim pritiscima da se u složenim ratnim uvjetima bira novi reis-ul-ulema. U tim prilikama poslovi Islamske zajednice ponovo su povjereni Salihu Safvetu ef. Bašiću kao vršitelju dužnosti reis-ul-uleme.<ref>{{cite web|title=Islam i muslimani u Bosni i Hercegovini|url=https://www.goethe.de/ins/ba/bs/kul/mag/21403427.html|website=goethe.de/|publisher=goethe.de/|accessdate=24. listopada 2019.}}</ref>

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Islamska zajednica je bila kadrovski potpuno uništena. Njeni službenici u ratu su nastradali ili nestali, ili pak poslije rata pozatvarani ili prešli u sigurnije državne službe. Vakufska imovina beskrupulozno je nacionalizirana, mektebi i medrese zatvoreni. Ostala je raditi jedino [[Gazi Husrev-begova medresa]]. U rujnu 1947. godine, nakon donošenja novog Ustava, izabran je na mjesto reis-ul-uleme [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]].<ref>{{cite web|title=Pregled razvitka Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|url=https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2019/03/04/Pregled-razvitka-Islamske-zajednice-u-Bosni-i-Hercegovini|website=hanefijskimezheb.wixsite.com|publisher=hanefijskimezheb.wixsite.com|accessdate=24. listopada 2019.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191024222012/https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2019/03/04/Pregled-razvitka-Islamske-zajednice-u-Bosni-i-Hercegovini|archivedate=24. listopada 2019.}}</ref>

 

 

=== Obnova ===

Raspadanjem [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i [[rat u Bosni i Hercegovini|agresijom na Bosnu i Hercegovinu]] došlo je do paralizacije rada Islamske zajednice, koja je predstavljala jedinstvenu vjersku organizaciju muslimana u Jugoslaviji. Nametnulo se pitanje reorganizacije Islamske zajednice u Jugoslaviji, a uslijed proglašavanja neovisnosti bivših jugoslavenskih republika išlo se ka osnivanju novih islamskih zajednica, čime su uslijedile veoma korjenite unutrašnje promjene u dotadašnjem ustrojstvu Islamske zajednice u Jugoslaviji koje su, uglavnom, bile nametnute agresijom na Bosnu i Hercegovini. U takvim prilikama 28. travnja 1993. godine održana je sjednica Obnoviteljskog sabora Islamske zajednice u Sarajevu na kojoj je donešena Ustavna odluka kao privremeni ustavnopravni dokument kojim se uspostavlja kontinuitet i prekinuta autonomija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i kojom se definira i uređuje njena nova organizacija i djelovanje. U skladu s Ustavnom odlukom na ovom zasjedanju izabran je za vršioca dužnosti reis-ul-uleme [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]. Ovom je odlukom izvan snage stavljen jugoslavenski zakon o Islamskoj zajednici iz 1930. i vraćena njena autonomnost koja je temeljena na Štatutu iz 1909. godine.<ref>{{cite web|title=The Islamic Community of Bosnia and Herzegovina|url=http://reisu-l-ulema.islamskazajednica.ba/index.php/mensura-1/mensura-reisu-l-uleme|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=17. lipnja 2016.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171216081530/http://reisu-l-ulema.islamskazajednica.ba/index.php/mensura-1/mensura-reisu-l-uleme|archivedate=16. prosinca 2017.}}</ref><ref>{{cite web|title=Islam i muslimani u Bosni i Hercegovini|url=https://www.goethe.de/ins/ba/bs/kul/mag/21403427.html|website=goethe.de/|publisher=goethe.de/|accessdate=24. listopada 2019.}}</ref>

 

== Organizacija ==

Na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je reis-ul-ulema. Najviši organi Islamske zajednice su: Sabor, Ustavni sud, Reis-ul-ulema, Vijeće muftija i Rijaset.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najviši je izvršni organ za vjerske, obrazovne, ekonomske, financijske, pravne, administrativne i druge poslove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Rijaset se organizira kroz uprave kao stručne, administrativno-upravne cjeline na čijem čelu se nalaze direktori uprava i druge organizacijske jedinice na čijem se čelu nalaze rukovoditelji organizacijskih jedinica. Reis-ul-ulema je predsjednik Rijaseta.<ref>{{cite web|title=Članovi Rijaseta|url=https://www.islamskazajednica.ba/rijaset-s/clanovi-rijaseta|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=25. listopada 2019.}}</ref>