Sokol (Međurječje): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Crna Gora; dodana kategorija Građevine u Crnoj Gori uz pomoć dodatka HotCat |
vraćanje izvorne karte |
||
Redak 19:
|napomena =
}}
'''Sokol''', '''Sokolgrad''', '''Soko grad''' je bio grad-[[utvrda]] na sutoci [[Piva|Pive]] i [[Tara|Tare]] iz koje nastaje [[Drina]], kod [[Šćepan Polje|Šćepan Polja]], općina [[Plužine]], [[Crna Gora]]. U blizini je granica s [[BiH]].
Šćepan Polje (Stjepan polje) je polje koje se nalazilo ispod Sokola, a u [[podgrađe]] Sokola je [[Podsokol (Šćepan Polje)|Podsokol]], prvi put spomenut svibnja 1428. godine u dubrovačkim dokumentima.<ref>Kurtović, Filipović, str. 217</ref>
Line 27 ⟶ 25:
== Povijest ==
Pretpostavlja se da je Sokol u ranom srednjem vijeku bio Porfirogenetovo (913. – 959.) i Dukljaninovo - Međurječje.<ref>{{cg icon}} [http://vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%205.html Crna Gora - istorija - vremenska linija od 1360 - 1496.] (pristupljeno 15. studenoga 2016.)</ref>
Mjesto današnjeg Sokola pod Bosnu je došlo u doba kralja [[Tvrtko I.|Tvrtka I.]]
[[Datoteka:
Najstariji poznati vlasnici su velikaši [[Hranići]], [[Humska zemlja|humske]] vojvoda koji su bili neovisni od [[Srednjovjekovna bosanska država|bosanske]] krune. <ref name="Bejtić26-27">(boš.) [https://web.archive.org/web/20160205115559/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 26. i 27.</ref>
Povijesni izvori spominju Sokol 1409. godine. Darovnica naselja "Cricena draga" vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]] i njegove punice banice Anice datirana je na 15. lipnja 1409. a napisana u Sokolu ("Scripta in Socol").<ref>Thallóczy, Lajos: [https://bildsuche.digitale-sammlungen.de/index.html?c=viewer&lv=1&bandnummer=bsb00066381&pimage=00001&suchbegriff=&l=de Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter], München, Duncker & Humblot, 1914., str. 352, Bayerische StaatsBibliothek </ref> Već formirano omiljeno rezidencijalno mjesto vojvode Sandalja implicira na veću starost građevine. Vjerojatno je tad Sokol bio djelimično izgrađen i vojvoda Sandalj ga je naslijedio. Očuvani su podatci o angažmanu vojvode Sandalja na njegovoj dogradnji i upošljavanju Poznato je više dubrovačkih klesara i kamenara koje je Hraniću našao prijatelj dubrovački vlastelin Teodor
| |||