Kina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Gospodarstvo: popravljena je veza na članak bivol ->Vodeni bivol
Redak 106:
U gospodarskoj tranziciji znatno je promijenjena struktura BDP-a i zaposlenih. Potkraj 2002. prema udjelu BDP-u vodeća je industrija (48%), zatim usluge (32%) i poljoprivreda (20%). U gradovima je nezaposlenost 10%. Procjenjuje se da je u seoskom područiju nezaposlenost puno veća. Strana ulaganja u Kinu tijekom 1978-2002 iznosila su oko 400 milijardi USD (treća u svijetu po veličini stranih investicija). Prema prirodnim resursima Kina je jedna od najbogatijih zemalja. Posebno se izdvajaju izvori [[ugljen]]a, [[željezo|željezne rude]], [[nafta|nafte]], [[zemni plin|zemnog plina]], [[živa (element)|žive]], [[kositar|kositra]], [[mangan]]a, [[aluminij]]a, [[cink]]a, uz najveći hidropotencijal u svijetu.
 
Glavni poljodjelski proizvodi su: [[riža]], [[pšenica]], [[kukuruz]], [[ječam]], [[soja]], [[krumpir]], [[sezam]], [[uljana repica]], [[lan]], [[konoplja]], [[šećerna trska]], [[duhan]]. Uzgajaju se [[govedo|goveda]], [[svinja|svinje]], [[ovca|ovce]], [[Vodeni bivol|bivoli]]i, [[jak]]ovi i [[perad]], a značajnu ulogu ima i [[ribolov]]. Glavni industrijski proizvodi su: [[željezo]], [[čelik]], [[cement]], [[brod]]ovi, građevinski materijal, kemikalije, [[obuća]], [[porculan]], [[hrana]], igračke, namještaj, [[papir]].
 
Uglavnom se izvoze strojevi, elektrooprema, [[tekstil]] i konfekcija, [[oružje]], obuća, igračke, [[računalo|računala]], [[ugljen]]. Glavninu uvoza čine industrijski strojevi, [[vozilo|vozila]], [[nafta]] i [[naftni derivati|derivati]], [[plastika]] i [[roba široke potrošnje]]. Kina najviše trguje sa [[SAD|SAD-om]], [[Japan]]om, [[Europska unija|Europskom unijom]], [[Tajvan]]om, [[Rusija|Rusijom]], [[Singapur]]om, [[Malezija|Malezijom]] i [[Južna Koreja|Republikom Korejom]].