Međimurje (regija): razlika između inačica

bez sažetka
No edit summary
No edit summary
Taj najsjeverniji hrvatski kraj većim je dijelom [[aluvij]]alna ravnica (lokalnim rječnikom ''Dolnje Međimurje''), a manjim, sjeverozapadnim dijelom je briježnog reljefa (''Gornje Međimurje''). Najviša je točka [[vrh]] [[Mohokos]] s 344 [[metar|metra]] [[nadmorska visina|nadmorske visine]], dok je nizinski dio oko 120-150 metara iznad razine [[More|mora]].
Kroz povijest Međimurje nije uvijek administrativno bilo u sastavu Hrvatske (odnosno prije toga [[Kraljevina Slavonija|Slavonije]]), nego je povremeno bilo u sklopu ugarske [[Zala (bivša županija)|Zaladske županije]]. Najprije se to dogodilo 1720. godine, kada je grof Mihael Ivan Althann uključio Međimurje u tu ugarsku županiju koja je graničila s Hrvatskom, a zatim je to bilo nakon dva kraća prekida (1785-1789. i 1848-1861.) te trajalo sve do 1918. Neki dijelovi Međimurja su tijekom prošlih stoljeća prestali biti njegov sastavni dio, jer su zbog nekih razloga prebačeni ili u druge dijelove Hrvatske (na primjer [[Legrad]] s okolicom je zbog promjene toka rijeke Drave postao dio Podravine) ili pak u [[Slovenija|Sloveniju]] (npr. [[Raskrižje (Međimurje)|Raskrižje]] i nekoliko njemu susjednih sela i zaselaka zbog nametnute slovenizacije Međimuraca).
 
Prvi pisani dokumenti o Međimurju potječu s početka 13. stoljeća, u vrijeme kada je ono bilo u posjedu plemićkih obitelji, koje su se ponekad relativno brzo izmjenjivale. Među onima koje su ga, od 14. stoljeća nadalje, dulje vrijeme posjedovale i ostavile značajniji trag bile su obitelji [[Lacković]], [[Ernušti|Ernušt]], [[Knezovi Zrinski|Zrinski]], [[Althanni|Althann]] i [[Feštetići|Feštetić]].