Osman-paša Bošnjak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
Nema sažetka uređivanja Oznaka: uklanjanje ručnim načinom |
||
Redak 1:
'''Osman-paša Bošnjak''' ([[Kazanci]] blizu [[Gacko|Gacka]], [[1620.]] ili [[1627.]] - [[Eger]], [[1. kolovoza]] [[1685.]] ili [[1687.]]), istaknuti državnik [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], [[Srbi|srpskog]] [[pravoslavlje|pravoslavnog]] podrijetla. U turskim ispravama poznat je pod imenima Osman-paša Bošnjak (''Boşnak Osman Paşa'') ili Osman-paša Hercegovac (''Hersekli Osman Paşa''), dok je u literaturi po rodnom selu poznat i kao ''Osman-paša Kazanac''. Rođen je u pravoslavnoj obitelji kao Jakov Papović, tako da se sreće i ime ''Osman-paša Papović''.<ref>[https://web.archive.org/web/20140714230633/http://mojahercegovina.com/osman-pasa-kazanac/ ''Moja Hercegovina''], "Osman paša Kazanac", objavljeno 30. travnja 2013., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref>
== Biografija ==
Osman-paša je rođen 1620. godine, a prema nekim izvorima 1627. u Kazancima kao Jakov Papović. Sin je kneza Pavla Papovića. Kada je imao trinaest godina, [[Turci]] [[janjičar]]i su ga odveli u [[Istanbul]], gdje je dobio ime Osman. Kako se pokazao veoma bistrim i hrabrim, Turci su ga školovali, a zbog zasluga u bici kod grada Kazanja sultan mu je dodijelio naslov [[paša|paše]]. Uz to je dobio tri dara: zemlju u Istanbulu, dobrog [[konj]]a i pravo birati pašaluk. On je odabrao rodnu [[Hercegovina|Hercegovinu]], Gatački kadiluk, a po selu u kojem je rođen prozvan je Osman-paša Kazanac.
Bio je valija u [[Ejalet Damaska|Ejaletu Damaska]] ([[1676.]]–[[1678.]], [[1683.]]), [[Anadolijski ejalet|Anadolijskom ejaletu]] ([[1678.]]–[[1680.]]), [[Egipatski ejalet|Egipatskom ejaletu]] ([[1680.]]–[[1683.]]), [[Ejalet Diyarbekir|Ejaletu Diyarbekir]] ([[1683.]]), [[Bosanski ejalet|Bosanskom ejaletu]] ([[1684.]]) i [[Egerski ejalet|Egerskom ejaletu]] ([[1685.]]).<ref>Mehmet Süreyya (1996.) [1890.], Nuri Akbayar; Seyit A. Kahraman (dorade), [https://books.google.hr/books?id=btElAQAAMAAJ&redir_esc=y Sicill-i Osmanî] (na [[turski jezik|turskom]] jeziku), Beşiktaş, Istanbul: Türkiye Kültür Bakanlığı and Türkiye Ekonomik ve Toplumsal Tarih Vakfı</ref><ref>Yılmaz Öztuna (1994.): [https://books.google.hr/books?id=pBGQMgAACAAJ&redir_esc=y Büyük Osmanlı Tarihi: Osmanlı Devleti'nin siyasî, medenî, kültür, teşkilât ve san'at tarihi] (na turskom jeziku), 10. Ötüken Neşriyat A.S. str. 412.–416., {{ISBN|975-437-141-5}}.</ref> Sudjelovao je u neuspješnim borbama za osvajanje [[Beč]]a. U doba [[Veliki turski rat|Velikoga turskog rata]] Osman-paša je stolovao u Egeru. Nakon što je zarobljen na putu, pogubljen je 1. kolovoza 1685. ili 1687. godine, u egerskoj tvrđavi.
| |||