|
== Geografija ==
Visla se može podijelitidijeli na tri dijela: gornji,gornja Visla obuhvaća tok od izvora do grada [[Sandomierz|Sandomierza]], ;središnja središte,Visla od Sandomierza do ušća u [[Narew|Narewa]] i [[Zapadni Bug|BugBuga]] ;u Vislu i dno,donja Visla od ušća u NarewNarewa do mora.
Sliv rijeke Visle pokrivaproteže se na 194, 424 squarekm² kilometres (75,068samo square miles) (u Poljskoj 168, 700 square kilometres (65km²),135 square miles) );a njegova prosječna nadmorska visina je 270 metres (886 feet)metara [[Nadmorska visina|iznadnadmorske razine moravisine]] . OsimVećina toga, većina njegovanjezina riječnog sliva (55%) jeteče na 100 do 200 m iznadmetara razinenadmorske mora;visine, nad a odtri vodnimčetvrtine rasponusliva odteče 100u torasponu 300od metres (328 to 984 feet) u 100 todo 300 metresm (328nadmorske to 984 feet)visine. Najviša točka riječnog sliva nalazi se na 2, 655 metres (8,711 feet)m (vrh Gerlach u [[Tatre|planinama Tatra]] <nowiki/>ma). Jedna od značajki sliva rijeke Visle je njegovanjezina asimetričnost, –što je u velikoj mjeri rezultatposljedica nagiba srednjoeuropskesredišnjeg dijela [[Europska nizina|Europske nizine]] prema sjeverozapadu, smjera toka ledenjačkih voda i znatne predispozicijetoka njezina starijeg podnožjakorita. Asimetrija riječnog sliva (s desna na lijevu stranu) iznosi 73–2773% naspram 27%.
Najnovija glacijacija iz [[Pleistocen|epohe pleistocena]], koja je završila oko 10.000 godina prije Krista, naziva se [[Zadnje Veliko ledeno doba|Vistulian glaciation]] ili [[Weichselska glacijacija|Weichselian glaciation]] u odnosu na sjeverno-srednju Europu. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Wysota|first=W.|last2=Molewski|first2=P.|last3=Sokołowski, R.J.|first3=Robert J.|year=2009|title=Record of the Vistula ice lobe advances in the Late Weichselian glacial sequence in north-central Poland|journal=Quaternary International|volume=207|issue=1–2|pages=26–41|bibcode=2009QuInt.207...26W|doi=10.1016/j.quaint.2008.12.015}}</ref>
{{multiple image
| direction=vertical
| header=Vistula River
| header_background=#A6D4E9
| width=325
| image1=Rzeka Wisła 0004.jpg
| caption1=Rijeka Visla u blizini [[Płock]]a
| image2=Bdg Wisla most 4 02-2014.jpg
| caption2=Visla u blizini [[Bydgoszcz]]a
|image3=Krakau Wawel Wisla.jpg
|caption3=Pogled na srednjovjekovni dvorac Wawel u blizini [[Krakov]]asa rijeke Visle
|image4=Old Town in Warsaw view from Vistula 2019b.jpg
|caption4=Visla i stari dio [[Waršave]]
|image5=Polska KazimierzDolny 016.jpg
|caption5=Rennesansni grad [[Kazimierz Dolny]] iznad Visle
|image6=Grudziądz_Granaries_2009.JPG
|caption6=Pogled na skladišta žita iz 13. do 17. stoljeća u [[Grudziądz]]u s ljeve obale Visle
}}
{| class="wikitable"
! Grad
!Aglomeracija
! Pritok
!Pritoka
|-
|[[Wisła]] ( [[Šlesko vojvodstvo]] )
|[[Izvorizvor|izvor rijeke]] : Biała Wisełka i Czarna Wisełka
|-
|[[Ustroń]]
|
|-
|[[ČehoviceCzechowice-Dziedzice]]
|[[Biała (Vistularijeka)|Biała]]
|-
|[[Brzeszcze]]
|VislaVistula, Soła
|-
|[[Oświęcim]]
|[[Soła]]
|-
|[[Zator, (Malopoljsko vojvodstvo)|Zator]]
|[[Skawa]]
|-
|[[Skawinka]]
|-
|[[Krakov|Kraków]] (Krakov)
|Sanka, Rudawa, [[Rijeka Prądnik (rijeka)|Prądnik]], Dłubnia, Wilga (većina supretvorena kanaliziraniu potocikanale)
|-
|[[Niepołomice]]
|-
|[[Annopol]]
|[[Sanna (Vislarijeka)|Sanna]]
|-
|[[Józefów nad Wisłą]]
|
|-
|[[Wilga, Mazovječko vojvodstvo|Wilga]]
|[[Wilga (Garwolin)|Wilga]]
|-
|-
|[[Otwock]], [[Józefów]]
|[[ŠireŚwider]]
|-
|[[Konstancin-Jeziorna]]
|Jeziorka
|-
|[[VaršavaWarsaw]]
|[[Żerań]] kanal (uključujućiobuhvaća nekolikomnoštvo manjih potokatokova)
|-
|[[Łomianki]]
|
|-
|[[Toruń|Trčati]]
|[[Drwęca]], Bacha
|-
|-
|[[Bydgoszcz]]
|[[Rijeka Brda (rijeka)|Brda]] (kanaliziranokanalizirana)
|-
|[[Chełmno]]
|
|-
|[[Ne miNowe]]
|
|-
== Delta ==
Rijeka tvori široku deltu zvanu [[Żuławy Wiślane]] . Delta trenutno počinje oko [[Biała Góra, Pomeransko vojvodstvo|BiałaBiałe GóraGóre]] kod [[Sztum|Sztuma]], oko 50 km (31 mi) od ušća, na mjestu gdje se odvaja rijeka [[Nogat]] odvaja. [[Nogat]] takođerse počinje zasebnoodvaja kao zasebna rijeka pod nazivom (na ovoj karti )<ref name="1889map">[http://schwertfamily.net/maps/map_west_und_ostpreussen_1899.jpg map dated 1899 of parts of Poland]</ref> ) ''Alte Nogat'' (Stari Nogat) južno od [[Kwidzyn|Kwidzyna]], ali daljesjevernije napreuzima sjever uzimadio voduvode iz poprečne veze s Vislom i postaje njezin [[Distributer|distribucijarukavac]] Visle, te teče dalje naprema sjeveroistoku i slijeva se u [[Vislanska laguna|lagunuVislanski Vislezaljev]] (poljski: Zalew Wiślany) s malom deltom. Nogat je nekada bio dio granice između [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]] i međuratne Poljske. Drugi Vislin kanal Visle ispod ove točke ponekad se naziva [[Leniwka]] .
RazniRazne uzrocisu pojave (kišaobilne kiše, otapanjeotapanja snijega, [[Ledeni džem|zastoji leda]] ) uzrokovali suuzrokovale mnoge teške poplave Visle tijekom stoljeća. Zemljište na tom području ponekad je opustjelo zbog velikih poplava, ada kasnijebi se moralokasnije preselitiponovo naselilo.<ref name="vistulafloodlist">{{Citiranje časopisa|last=CYBERSKI|first=JERZY|last2=GRZEŚ|first2=MAREK|last3=GUTRY-KORYCKA|first3=MAŁGORZATA|last4=NACHLIK|first4=ELŻBIETA|last5=KUNDZEWICZ|first5=ZBIGNIEW W.|date=1 October 2006|title=History of floods on the River Vistula|journal=Hydrological Sciences Journal|volume=51|issue=5|pages=799–817|doi=10.1623/hysj.51.5.799}}</ref>
Vidi (Slika 7, na stranici 812 u [https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1623/hysj.51.5.799 Povijest poplava na rijeci Visli] ) za kartu rekonstrukcije područja delte kakvo je bilo oko 1300. godine: zabilježite mnogo više vode u tom području i zapadni kraj lagune Visle ( Frisches Haff) bila je veća i gotovo kontinuirana s [[Drausen See]] . <ref name="vistulafloodlist">{{Citiranje časopisa|last=CYBERSKI|first=JERZY|last2=GRZEŚ|first2=MAREK|last3=GUTRY-KORYCKA|first3=MAŁGORZATA|last4=NACHLIK|first4=ELŻBIETA|last5=KUNDZEWICZ|first5=ZBIGNIEW W.|date=1 October 2006|title=History of floods on the River Vistula|journal=Hydrological Sciences Journal|volume=51|issue=5|pages=799–817|doi=10.1623/hysj.51.5.799}}</ref>
=== Izgradnja kanala ===
Kao i kod nekihdrugih nizinskih [[Agradacija|rijeka kojes seobilnim pogoršavaju[[Aluvijalna ravan|aluvijalnim]] nanosima, donja Visla je bila je podložna promjenama kanala.
U blizini mora, Visla je preusmjerena obalnim pijeskom u stranu zbog [[Dužni drift|nanošenja uzdužnih obala]] i podijelila se u ogranak koji teče na istok (Elbing (Elbląg) Vistula, Elbinger Weichsel, Szkarpawa, ulijeva se u lagunu Vislula, sada zatvorena za kontrolu poplava na istoku s bravom) i ogranak koji teče prema zapadu (Danziška (Gdanjska) Visla, ogranak Przegalinie, dopirao je do mora u Danzigu). Sve do 14. stoljeća, Elbinska Visla bila je veća.
| 