Dardaneli: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sitno
Redak 14:
U [[Osmansko Carstvo|osmansko]] doba sa svake strane tjesnaca nalazio se po jedan dvorac, oba dvorca zajedno zvali su se ''Dardaneli'',<ref>David van Hoogstraten and Matthaeus Brouërius van Nidek, ''Groot algemeen historisch, geografisch, genealogisch, en oordeelkundig woordenboek'', Volume 5, Amsterdam/Utrecht/The Hague 1729, p. 25, s.v. '[https://books.google.nl/books?id=gM-Ioe4CVgYC&pg=PA25 Dardanellen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171024131728/https://books.google.nl/books?id=gM-Ioe4CVgYC&pg=PA25&lpg=PA25&dq=roumeli+iski-issar&source=bl&ots=hmSzTovLCV&sig=xxcHuj-Bjp4xaKd0NjcNi1W6I_4&hl=nl&sa=X&ved=0ahUKEwjroKyBovfTAhXsCsAKHVOqCPEQ6AEIPDAH|date=24 October 2017}}'</ref><ref>[[George Crabb (pisac)|George Crabb]], ''Universal Historical Dictionary'', Volume 1, London 1825, s.v. '[[iarchive:universalhistori02crab|Dardanelles]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180428033754/https://books.google.nl/books?id=JdZAAQAAMAAJ&pg=PP530&lpg=PP530&dq=dardanelles+name&source=bl&ots=eZrfw98yKU&sig=xUKogJscQnuV20SKEibj7TF2YH4&hl=nl&sa=X&ved=0ahUKEwifwPCQh_fTAhVGY1AKHaVSDl44ChDoAQhXMAc|date=28 April 2018}}'</ref> vjerojatno po [[Dardan (grad)|Dardanu]], drevnom gradu na azijskoj obali tjesnaca za koji se pak kaže da je ime dobio po [[Dardan|Dardanu]], mitskom sinu [[Zeus|Zeusa]] i [[Elektra (Euripid)|Elektre]].
 
Drevni [[Grčki jezik|grčki]] naziv tjesnaca bio je {{Jezik|grčki|Ἑλλήσποντος}} ({{Jezik|transl.|Hellēspontos}}), što znači "Helino more", po mitološkoj priči o kćeri [[Atamant|Atamanta]] i [[Nefela|Nefele]] kojekoja su tu utopila nakon što je pala s letećeg zlatnorunog ovna. U klasičnoj literaturi moguće je naći i imena {{Jezik|lat.|Hellespontium Pelagus}} , {{Jezik|lat.|Rectum Hellesponticum}} i {{Jezik|lat.|Fretum Hellesponticum}}.
 
== Geografija ==
Kao pomorski plovni put, Dardaneli povezuju različita mora duž [[Istočno Sredozemlje|Istočnog Sredozemlja]], [[Balkanski poluotok|Balkana]], [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i Z[[Euroazija|apadne Euroazije]], a izravno povezuje [[Egejsko more]] s [[Mramorno more|Mramornim morem]]. Mramorno more se dalje povezuje s [[Crno more|Crnim morem]] preko [[Bospor|Bospora]], dok se Egejsko more dalje povezuje sa [[Sredozemno more|Sredozemljem]]. Dardaneli omogućuju pomorske veze od Crnog mora do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i preko [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskih vrata]] do [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], te do [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] kroz [[Sueski kanal]], čineći ga ključnim međunarodnim plovnim putem, posebnoposebice za prolaz robe koja dolazi iz [[Rusija|Rusije]].
 
Geografske koordinate tjesnaca su približno {{Coord|40|13|N|26|26|E|}}.
Redak 24:
Tjesnac je dugačak 61 kilometar, širok 1,2 do 6 kilometara, dubok u prosjeku 55 metara, a maksimalna dubina mu je 103 metra na najužoj točki [[Nara Burnu]], uz sam grad [[Çanakkale]].<ref>Nautical Chart at GeoHack-Dardanelles, Map Tech</ref> Kroz tjesnac prolaze dvije glavne [[Morska struja|morske struje]]: površinska struja teče od Crnog prema Egejskom moru, a više slana duboka struja teče u suprotnom smjeru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Rozakēs|first=Chrēstos L.|url=https://books.google.com/books?id=yJc7HWhF-K8C|title=The Turkish Straits|date=1987|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|isbn=9024734649|page=1|language=en|access-date=1 August 2017}}</ref>
 
Dardaneli su jedinstveni po mnogo čemu. Vrlo uski i vijugavi oblik tjesnaca nalik je riječnom toku. Smatra se jednim od najnapučenijih, najtežih i potencijalno najopasnijih plovnih putova na svijetu. Struje koje stvaraju [[Plima|plime]] i [[Oseka|oseke]] u Crnom i Mramornom moru takve su da brodovi jedrenjaci moraju čekati na [[Sidrište|sidrištu]] točne uvjete prije nego što uđu u Dardanele.
 
== Povijest ==
Redak 86:
U srpnju 1946. [[Sovjetski Savez]] poslao je diplomatsku notu Turskoj u kojoj predlaže novi režim prolaza kroz Dardanele koji bi isključio sve nacije osim crnomorskih sila. Drugi je prijedlog bio da se tjesnaci stave pod zajedničku tursko-sovjetsku kontrolu. To je značilo da će Turska, Sovjetski Savez, Bugarska i Rumunjska biti jedine države koje će imati pristup Crnom moru kroz Dardanele. Turska je vlada međutim, pod pritiskom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], odbila ove prijedloge.<ref>Cabell, Phillips, The Truman presidency : the history of a triumphant succession (New York 1966), 102 – 103.</ref>
 
Turska se pridružila [[NATO|NATO-]]<nowiki/>u [[1952.]], čime je tjesnacima dala još veću stratešku važnost i kao trgovački i kao vojni plovni put.
 
Posljednjih godina turski su tjesnaci postali osobito važni za naftnu industriju. Ruska se nafta izvozi tankerima iz lukaluke kao što jeu [[Novorosijsk|NovorossijskNovorossijsku]] i drugih luka, kroz [[Bospor]] i Dardanele u Zapadnu Europu i SAD.
 
== Prijelazi ==
Redak 99:
 
=== Kopneni prijelazi ===
U ožujku [[2017.]] započela je izgradnja mosta "Çanakkale 1915". Most će na najužem dijelu tjesnaca spojiti [[Sarıçay]] ([[Çanakkale (pokrajina)|pokrajina Çanakkale]]) na azijskoj strani i [[Kilitbahir]] na europskoj strani, kao dio planiranog proširenja turske nacionalne mreže autocesta.
 
=== Podmorje ===