Nova umjetnička praksa: razlika između inačica

Umjetnost [[1960-ih|60-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] uvelike je obilježena [[Nove tendencije|Novim tendencijama]] koje su, kao platforma za konstruktivističku i programatsku umjetnost, bile jednom od najvažnijih međunarodnih manifestacija. Paralelno s Novim tendencijama razvijao se i drugi, potpuno drugačiji jezik likovne umjetnosti - onaj umjetničke grupe Gorgona. Iako je [[Grupa Gorgona|Gorgona]] mogla izvršiti značajan utjecaj na novu umjetničku praksu, radovi - kao i djelovanje grupe - bit će predstavljeni tek petnaestak godina poslije. Početni radovi umjetnika Nove umjetničke prakse, s kraja 60-ih godina, zbog utjecaja ranije konstruktivističke struje, često su pogrešno shvaćeni kao nastavak iste. Šezdesetih godina 20. stoljeća djeluju i umjetnici koji će retroaktivno biti shvaćeni kao preteče novog likovnog jezika. Radovi [[Julije Knifer|Julija Knifera]], [[Josip Stošić|Josipa Stošića]], [[Ivan Kožarić|Ivana Kožarića]] i [[Tomislav Gotovac|Tomislava Gotovca]] prethode atmosferi s kraja 60-ih i [[70-ih]] godina u kojoj će i sami aktivno sudjelovati. Promjene u pristupu umjetnosti, poput akcije ''Happ-naš'' [[Ivo Lukas|Ive Lukasa]] i [[Hrvoje Šercar|Hrvoja Šercara]] (1967.), zatim ''Hit-parada'' (1968.) održana u Galeriji SC u Zagrebu, obilježit će početak novih iskustava.