Oziris: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m popravci
m Lektura i jedan izvor
Redak 1:
[[Datoteka:Standing Osiris edit1.svg|mini|170px|desno|Oziris]]
'''Oziris''' ([[egipatski jezik|egip.]] ''Usir''<ref>Petar Lisičar, str. 89.</ref>) je prvotno je bio [[egipat]]ski [[bog]] plodnosti, obilja, i vegetacije, a potom i podzemnog svijeta. Njegov je [[Stara Grčka| grčki]] pandan [[Dioniz]].<ref>Opća enciklopedija, str. 251.</ref>. U egipatskoj mitologiji Ozirisovo stradanje, smrt i uskrsnuće simbolizira izmjenu godišnjih doba.
 
Oziris je bio štovan u čitavom Egiptu, a najpoznatije mu je svetište bilo [[Abidos]].
 
==Prikaz==
Likovno je prikazivan u antropomorfnom obliku u stojećem ili sjedećem položaju na prijestolju. Ozirisovo lice prikazuje se u zelenoj boji, koja simbolizira vladavinu nanad plodnošću i vegetacijom, u ruci drži i pastirski štap ''heka'' i ''flagellum'' ''neheh''. Na glavi mu je izdužena kruna ''atef'' –simbol– simbol Gornjeg Egipta. Svi ljudi se ljudi nakon smrti poistovjećuju s Ozirisom.
 
== Oziris u egipatskoj mitologiji==
Prema egipatskoj mitologiji [[Geb]], bog [[Zemlja|Zemlje]], i [[Nut]], [[Boginja|božica]] [[Nebo|neba]], imali su četvero djece,: Ozirisa, [[Izida|Izidu]], [[Neftis]] i [[Set|Seta]]. OvaTa božanstva predstavljaju drugu generaciju bogova. Međui među njima se odvija drama. Set ubija svoga brata Ozirisa, no Izida ga uskršavauskrsava. NoMeđutim, Oziris ostaje sas druge strane stvarnosti kao vladar svijeta mrtvih. Zatim se Horus, Ozirisov sin, bori sa zlim Setom za vladavinu nad Egiptom. Horus pobijeđuje i dobiva pridjevak „Osvetnik svoga oca“.
 
Kad je Oziris ubijen, nastala je smrt. Izida je uspjela pronaći njegovo tijelo te ga je sakrila u luci [[Biblos]]. Međutim, Set je rasijekaorasjekao tijelo, bacivšia spolne organe bacio je u [[Nil]] gdje ihsu jeih pojelapojele [[ribaribe]] ''leptodius'', ''phagrus'' i ''oxyrhynchus''.<ref>{{Citiranje knjige|title=Egipat: mitovi heliopolisa|last=Gospodinović|first=Bernard|publisher=Integra|year=1993.|location=Zagreb|pages=102}}</ref> Izida je uspjela naći preostale dijelove, te ih je sastavila uz pomoć [[Anubis|Anubisa]] (Anubis je vanbračniizvanbračni sin Neftis i Ozirisa). Anubis je mumificirao svogsvojeg oca i Oziris je uskrsnuo. Postao je vladar podzemnog, [[Duat|Duata]]a, podzemnog svijeta i boravišta mrtvih. Njegova žena je došla je k njemu i začela [[Horus|Horusa]]a, boga [[Sokol (ptica)|sokola]], što je prikazano u hramu u [[Dendera|Denderi]]. JedniniJedini izvor koji prenosi čitav mit jejest antički autor [[Plutarh]], no mnogobrojnibrojni fragmenti iz egipatskih izvora potvrđuju njegovu točnost.
 
Oziris je sudac na posljednjem sudu koji odlučuje tko može postati sudionik vječnog života u podzemnom svijetu.
Redak 17:
Ozirisov kult prodro je u [[drevna Grčka|Grčku]] u doba [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], a u [[stari Rim|Rim]] potkraj republike.<ref>Opća enciklopedija, str. 251.</ref>
 
Oziris se može povezati s grčkim [[Dioniz]]om, bogom [[vino |vina]] i kazališta, jer je i Dioniz imao dva života. Putovao– putovao je svijetom promičući kulturu vina. [[Plutarh]] je zato Ozirisa smatrao Dionizom. Prema jednoj verziji koju je sastavio, Set je u grčkoj mitologiji [[zmija]] [[Tifon]]. Oziris se povezuje i sas [[Isus]]om zbog svogsvojrg uskrsnuća. Isus je sin [[Bog Otac|Boga Oca]], a Oziris je sin Geba, "oca bogova", koji je imao mnogobrojnebrojne potomke, jer mu se uz zvijezde pripisuje da su mu djeca i [[Ra]] i [[Thoth]]. Grci su mit o Ozirisu i Izidi prilagodili [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], pa postoji i Ozirisov kip u [[Helenizam|helenskom]] stilu, a u Aleksandriji je pod vlašću Ptolomejevića stvoreno sinkretičko božanstvo [[Serapis]], koje je objedinjavaoobjedinjavalo Ozirisove i Hadove karakteristike. [[Grci]] su Izidu smatrali jednakoj [[Demetra|Demetri]], njihovoj božici plodnosti, a Dioniz je bio njezin nećak. Također, ponekad su Grci smatrali da Izida više sliči [[Ija (mitologija)|Iji]], božici pretvornoj u [[krava|kravu]], a to je mišljenje nastalo zato što je Izida ponekad imala rogove i Sunčev krug, pa bi se zamijenila za [[Hathor]].{{ni}}
 
==BilješkeIzvori==
{{izvori}}
 
Redak 26:
*''Lisičar, Petar, Egipat u starom vijeku, Skoplje, 1956.''
*''Opća enciklopedija, sv. VI., Zagreb, 1980.''
* Uranić, Igor, ''Ozirisova zemlja''. ''Egipatska mitologija i njezini odjeci na zapadu.'' Školska knjiga, Zagreb 2005. ·        
* Uranić, Igor, ''Mitologija egipatske knjige mrtvih''. Školska knjiga. Zagreb 2021. ·        
* Uranić, Igor, ''Stari Egipat''. ''Povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana.'' Školska knjiga, Zagreb 2002. (drugo izdanje 2005.) ·        
* Uranić, Igor, ''Sinovi Sunca''. CID, Zagreb 1997.
 
== Vanjske poveznice ==