'''"Riječka krpica"''' ili papirić naljepljen na original [[Hrvatsko–ugarskaHrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko–ugarskeHrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868|1868]]. godine kojim je tadašnja [[Rijeka]] prepuštena [[austro–ugarskaaustro-ugarska monarhija|Budimpešti]].
[[hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko–ugarskomHrvatsko-ugarskom nagodbom]], grad Rijeka je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska|Austro–ugarskeAustro-ugarske monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena ''Riječka krpica'' i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "''član 66.''". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[1870.]] potvrdio i car [[Franjo Josip I.]].
