Jelena Lijepa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 141.138.43.127 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika NeptuneBot
Oznaka: brzo uklanjanje
Sintaksa – Parametar u navodnike.
Redak 1:
[[Datoteka:Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira Celestin Medović.JPG|250px|mini|[[Celestin Medović]]: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira s Jelenom Lijepom, [[Hrvatski institut za povijest]] u [[Zagreb]]u]]
'''Jelena Lijepa''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Ilona'') (?, o.[[1050.]] – ?, o.[[1091.]]), [[ugarska]] princeza, [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatska kraljica]], žena kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] (1075. – 1089.), kćer [[Kraljevina Ugarska|ugarskoga]] kralja [[Bela I.|Bele I.]] (1060. – 1063.) i sestra [[Kraljevina Ugarska|ugarskih]] kraljeva [[Gejza I.|Gejze I.]] (1074. – 1077.) [[Ladislav I. Sveti|Ladislava I.]] (1077. – 1095.) iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]].<ref name="hrvenci">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28975 Jelena (Lijepa) – Hrvatska opće enciklopedija]</ref> Zbog svoje je iznimne ljepote prozvana ''Jelenom Lijepom''.
 
== Životopis ==
 
Jelena je bila kći kralja [[Bela I.|Bele I.]] i njegove žene Rikse Poljske. Godine [[1063.]] udala se za slavonskog bana Dmitra Zvonimira, koji je nešto kasnije postao suvladar i nasljednik [[hrvatski vladari|hrvatsko-dalmatinskog kralja]] [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1058. – 1074.). Poslije smrti hrvatskog kralja, Zvonimir je okrunjen za novoga kralja 8. listopada 1075. zajedno sa svojom suprugom Jelenom Lijepom. Zahvaljujući rodbinskim vezama s Arpadovićima, preko žene Jelene, kralj Dmitar Zvonimir uspio se obračunati s istarsko-kranjskim markgrofom Ulrikom I., inače suprugom Jelenine sestre Sofije Ugarske.<ref name="hrvenci"/>
 
Jelena je rodila dvoje djece, sina i prijestolonasljednika [[Radovan (hrvatski prijestolonasljednik)|Radovana]] i kćer [[Klaudija (hrvatska kraljevna)|Klaudiju]].<ref name="hrvenci"/> Međutim, kraljević Radovan umro je prije oca, zbog čega je Hrvatsko kraljevstvo, nakon Zvonimirove smrti [[1089.]] godine, ostalo bez nasljednika na prijestolju. Kraljica Jelena se, nakon suprugove smrti uključila u prijestolonasljedne borbe i svoja kraljevska prava prenjela na brata Ladislava I., koji je imenovao nećaka Almoša novim hrvatskim kraljem (1091. – 1095.). Istodobno je dio [[hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]] izabralo za kralja posljednjeg muškog člana dinastije Trpimirovića, [[Stjepan II., kralj Hrvatske|Stjepan II.]] (1089. – 1090./1091.), nećaka Petra Krešimira IV., kojega je Zvonimir svojevremeno natjerao da se odrekne herceške časti i prava na [[starohrvatska kruna|krunu]] dao zatvoriti u [[samostan sv. Stjepana pod borovima|samostan sv. Stjepana pod borovima]] kraj [[Split]]a. Nakon Stjepanove skore smrti [[1091.]] godine, Hrvatsko Kraljevstvo ostalo je bez vladara i bez vladajuće dinastije te je, nakon 90 godina unutrašnje stabilnosti i napretka, ponovno [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.|bačeno u prijestolne borbe]].
 
Kako Jelena kao žena nije mogla vladati, njen je brat Ladislav, preko rodbinske veze, položio pravo na hrvatsko prijestolje, što je na kraju dovelo do ugarsko-hrvatske [[Personalna unija|personalne unije]] pod Ladislavovim nećakom [[Koloman|Kolomanom]] koji se u [[Biograd]]u [[1102.]] godine okrunio ''za kralja Dalmacije i Hrvatske'', čime je uz zaslugu kraljice Jelene nastupilo razdoblje devet stoljeća zajedničke hrvatsko-mađarske povijesti.