Špiljski medvjed: razlika između inačica

'''Špiljski medvjed''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ursus spelaeus'') je izumro na vrhuncu posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije oko 24 tisuće godina. Svi su se medvjedi razvili od zajedničkog pretka prije oko 25 milijuna godina, no svojom veličinom i vanjskim izgledom vrste su se prilagodile okolišu. Zajednički predak špiljskog i smeđeg medvjeda vjerojatno je živio prije 1,2 do 1,4 milijuna godina.<ref name="Loreille2001">{{Cite journal |author=Loreille, O. |title=Ancient DNA analysis reveals divergence of the cave bear, ''Ursus spelaeus'', and brown bear, ''Ursus arctos'', lineages |year=2001 |journal=Current Biology |volume=11 |issue=3 |pages=200–203 |doi=10.1016/S0960-9822(01)00046-X |pmid=11231157 |display-authors=etal}}</ref> Uspravljen, dosezao je gotovo tri metra. Težio je između 400 i 700 kg. Imao je golemu glavu s masivnim zubima. [[Špiljski crteži]] pokazuju da je imao kratke uši i svinjoliko lice. Prednje noge su mu bile goleme, s velikim šapama i kandžama kao u [[grizli|grizlija]]. Mužjaci su bili dvostruko veći od ženki. Bio je suvremenik paleolitskih lovaca iz starijeg kamenog doba s kojima je dijelio isto stanište i borio se za iste nastambe — špilje. Bio je i plijen tih lovaca koji su medvjeđe meso koristili za prehranu, a kožu za odjeću. [[Neandertalci]] su možda imali "[[kult medvjeda]]", sakupljali su njihove kosti i od njih gradili svetišta u pećinama.{{Potrebna provjera}} Špiljski medvjed je naseljavao zapadnu Europu, a srodna vrsta ''[[Ursus ingressus]]'' istočnu Europu.