Većeslav Holjevac: razlika između inačica

U Karlovcu je pohađao gimnaziju, a zatim radio kao privatni namještenik i djelovao u [[sindikat]]ima. Član [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]] postao je [[1939.]] godine.<ref name="Enciklopedija"/>

Kao član Okružnog komiteta [[KPH]] za [[Karlovac]], bio je jedan od organizatora [[antifašizam|antifašističkog]] ustanka u gradu. U srpnju 1941. otišao je na [[Kordun]], gdje je također bio jedan od organizatora ustanka. Bio je i [[politički komesar]] grupe NOP odreda Korduna i Banovine, politički komesar, pa zapovjednik Druge operativne zone Hrvatske i naposljetku politički komesar Prvog, a zatim [[Četvrti hrvatski korpus NOVJ-a|Četvrtog korpusa]].<ref name="Enciklopedija">''[[Enciklopedija Jugoslavije]]'', svezak 4. "Jugoslavenski leksikografski zavod", Zagreb 1986. godina, 726. str.</ref>

Poslije rata, bio je zapovjednik Vojne uprave za JA za [[Istra|Istru]] i [[Primorska|Slovensko primorje]] i šef vojne misije [[FNRJ]] u [[Berlin]]u.<ref name="Enciklopedija"/> Od [[1952.]] do [[1962.]] Holjevac je bio gradonačelnik Zagreba. U vrijeme njegovog mandata Zagreb je "prešao preko [[Sava|Save]]". Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele [[urbanizam|urbanističke]] zahvate. Uspješno se odupro pokušajima odvlačenja Zagrebačkog velesajma u [[Beograd]]. Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s [[SFRJ|jugoslavenskim]] političkim vrhom, a nakon objavljivanja "[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika]]" [[1967.]], isključen je iz Centralnog komiteta [[SKH|Saveza komunista Hrvatske]] [[1969.]] godine.