Staroegipatska umjetnost: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RG067 (razgovor | doprinosi)
m WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Neispravno otvorene uglate zagrade)
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 24:
Egipatska umjetnost je od početka obilježena smrću, tj. obredima koji prate odlazak faraona na drugi svijet. Tako je i egipatska arhitektura služila uglavnom veličanju bogova i pokojnog faraona kojima su podizani hramovi i grobnice. Faraonovi posmrtni ostaci, mumificirani i položeni u sarkofag smještani su u golemu grobnicu koja je neka vrsta pročišćivača na njegovom putu u vječnost. Prve grobnice nazivaju se [[Mastaba|mastabe]] ([[arapski]]: "klupa"); to su grobnice pravokutne osnove, napravljene od cigli ili kamena, a sastoje se od tzv. [[bunar]]a (koji se nalazi u sredini objekta i služi za smještaj sarkofaga koji bi se zatrpao kamenjem) i [[kapela|kapele]] (koja je bila u visini zemlje i služila je za pogrebne darove. Tipično za mastabu starog carstva su tzv. ''lažna vrata'' koja pokazuju pokojnika. Ona su ograničena [[stup]]ovima i [[arhitrav]]om (gredom na dva stupa). Prema važnosti [[hram]]a vrata su bila različite veličine, od 50 cm pa dalje.
 
Evolucijom mastabe došlo je do izgradnje tzv. [[stepenasta piramida|stepenastih piramida]] od kojih je najznačajnija ona faraona [[Džozer]]a iz 3. dinastije (Staro Carstvo). U Sakari na mjestu stare mastabe u koju su se sahranjivale kraljica i kraljevska djeca nije bilo dovoljno mjesta za faraona Džozera, pa je [[Imhotep]], prvi poznati arhitekt, povećao osnovu od kvadrata u pravokutnik i na nju dodao još 4 terase - platforme, a kasnije još dvije. Pretpostavlja se da je ovakva simbolika koja vodi stepenasto prema nebu trebala olakšati uzlet duše pokojnika prema vrhovnom bogu suncu - [[Ra]]. Džozerov kompleks, pored piramide, sadržavao je ulaznu kapiju, [[trijem]], kapele i sve je bilo opasano velikim [[zid]]om.
 
Naziv ''piramide'' potječe iz [[grčki|grčkog jezika]] i znači ''kolač od žita'', vjerojatno su stoga piramide u ''[[Biblija|Bibliji]]'' nazvane egipatskim žitnicama. Neke piramide nisu nikad bile korištene kao grobnica vladara, jedna teorija smatra da su te piramide bile samo nadgrobni spomenici. [[Faraon]] [[Snofru]], prvi vladar 4. dinastije, zapovjedio je izgradnju [[Crvena piramida|Crvene piramide]] nakon što su mu radnici sagradili raniju, [[savijena piramida|Savijenu piramidu]], koja je bila velika pogreška jer nije ispala savršena.
Najpoznatiji kompleks piramida je pored [[Giza|Gize]], faraona [[Kufu]]a, [[kafra|Kafre]] i [[menkaura|Menkaure]] (4. dinastija). Najstarija i najveća je [[Keopsova piramida]] (230 x 148 m), pored nje su 3 manje oštećene. Monumentalni volumen piramide je jako zatvoren, gotovo puno geometrijsko tijelo ravnih stranica. Na površini bilo je oklopljeno najglatkijim pločama koje su reflektirale svjetlo i u golemom prostranstvu pustinje odavale istinski zapanjujući dojam na promatrača. U unutrašnjosti, piramida se sastoji od uskih mračnih hodnika koji vode do glavne faraonove grobne komore koja je, u odnosu na monumentalni volumen zida piramide, jako mala (10 x 5 x 5 m). Od glavne sobe nalazi se niz prostorija različitih vjerskih namjena, a zanimljiv je i maleni tunel za zrak koji gleda na zviježđe [[Orion]], jedinu nepokretnu točku na noćnom nebu koje se ne miče i koje je vjerojatno služilo kao orijentacija pri gradnji. Plan svake piramide je drugačiji, samo je ulaz uvijek na sjevernoj strani. Druga piramida je Keopsovog sina Kefrena, a treća, najmanja, Kefrenovog sina Mikerina.
 
[[Datoteka:Temple Complex at Karnak.jpg|mini|250px|<center>[[Karnak]], Amonov hram u [[Teba|Tebi]] (14. i 13. st. pr. Kr.)]]
Redak 34:
[[Datoteka:S F-E-CAMERON 2006-10-EGYPT-KARNAK-0002.JPG|mini|lijevo|250px|<center>Ulaz s pilonima [[Amon]]ovog hrama u [[Karnak]]u, oko 2000. pr. Kr.]]Ispred svake od navedenih piramida nalazi se kompleks [[hram]]ova, od ''Hrama u dolini'', pored Nila, polazi strma uzlazna cesta te vodi do hrama mrtvih neposredno smještenog ispred piramide, a piramidu smatramo monumentalnim završetkom cijelog kompleksa. Hram u dolini i hram mrtvih obično se sastojao od ulaza s [[pilon]]ima (zidovi u obliku krnjih piramida), hodnika, jedne ili dvije ''hipostilne dvorane'' (dvorane sa stupovima, grč. ''hipo'' = više, ''stil'' = [[stup]]), dvorišta sa statuama i jednom ili više [[kapela]]. Na ovaj način gradit će se skoro svi egipatski hramovi.
[[Datoteka:Chapelle Sesostris.jpg|mini|<center>[[Sesostris]]ov kiosk (odmaralište, privremeni oltar) u [[Karnak]]u, između 2000.-1800. pr. Kr.]]
Takav je i Amonov hram u [[Karnak]]u koji je građen od XII. dinastije (Srednje egipatsko kraljevstvo) do [[Ptolomej I.|Ptolomeja]] (XXX. dinastija), oko tisuću pet stotina godina. Sam hram dug je 355 m, a do njega vodi aleja sfingi dugačka 400 i široka 20 m. Započinje pilonima, nastavlja se hipostilnom dvoranom i središnjom dvoranom sa [[svetište]]m. Pravocrtni hod od [[portal]]a, kroz sve geometrijske prostorije, do svetišta određuje prostor hrama. Ovo je arhitektura straha, jer piloni daju lažni dojam da se na njih možemo uspeti, hipostilne dvorane sas preglomaznim stupovima su zastrašujuće i tamne, a pogled sprijeda nam stvara lažni dojam prohodnosti do svetišta kojem su mogli pristupiti samo odabrani. Pristup prvoj prostoriji bio je dozvoljen svima, hipostilnoj dvorani samo plemićima i svećenicima, svetištu samo svećenicima i faraonu, a u svečanu salu je ulazio samo [[faraon]].
 
Arhitekturu Egipta doživljavamo u boji kamena, ali prvobitno je bila ukrašena [[reljef]]ima potpuno oslikana bojama, natpisima ili slikama na zidu. Zanimljivi su i egipatski [[kapitel]]i (grč. ''glava'') stupova koje možemo usporediti s ljudskom figurom. Kako na figuri ljudsko lice najviše izražava karakter pojedinca, tako su kapiteli u egipatskom hramu najizražajniji i najdorađeniji. Egipatski kapiteli su uglavnom oblikovani prema biljnom svijetu: uski, kao sastavljen od snopa valjkastih traka [[papirus]]a ili široki, valovita obrisa, na uzoru cvijeta [[lotos]]a.
 
Iz razdoblja Srednjeg kraljevstva inače nema arhitektonskih spomenika jer su bili uglavnom građeni od cigle, skromnih razmjera, izvana obloženi oplatom od kamena koja je svuda propala. U to vrijeme je rođena težnja da se dostigne veličina Starog kraljevstva, ali se istovremeno želi napraviti na izvjestan način realistična analiza koja je u starom carstvu bila nepoznata.
Redak 55:
[[Datoteka:Sphinx Giza.jpg|mini|250px|<center>''[[Velika sfinga u Gizi]]'' ispred [[Keopsova piramida|Keopsove piramide]], 2520.-2494. pr. Kr.]]
[[Datoteka:Egypte louvre 285 scribe.jpg|mini|desno|200px|<center>''[[Sjedeći pisar]]'' iz [[Sakara|Sakare]], oko 2550. pr. Kr., [[vapnenac]], [[Louvre]].]]
Egipatska skulptura spada u najveća ostvarenja ove civilizacije, ne samo zbog velikog broja, nego i zbog stalnog odražavanja vrijednosti kroz 3000 g. Početak povijesnog doba ujedinjenja Gornjeg i Donjeg Nila u egipatsku državu predstavlja ''[[Narmerova paleta]]'', pločica ukrašena [[reljef]]ima koja se koristila za šminkanje. Ona je ukrašena reljefima koji prikazuju [[faraon]]a [[Narmer]]a kao simbola jedinstva zemlje, utjelovljenog boga koji pobjedonosno vlada nad silama kaosa. Kompozicijska rješenja koja se ovdje koriste javljat će se u svim kasnijim egipatskim slikama i reljefima: podjela površine okomito na trake ([[Perspektiva|okomita perspektiva]]), vladarev lik veći od ostalih ([[hijerarhija]]), i piktografska vrijednost likova (simbolika likova, npr. [[sokol]] kao personifikacija vlasti stoji iznad papirusa s ljudskom glavom koji predstavlja deltu Nila). Taj zbir pravila prikazivanja naziva se [[egipatski kanon]] i strogo će se primjenjivati u egipatskoj umjetnosti s izuzetkom za vladavine [[Eknaton]]a.
 
U Starom carstvu skulptura je tijesno vezana uz nadgrobnu arhitekturu, a kako su same grobnice bile hiper-dimenzionirane, tako će i skulpture biti monumentalne. [[Sfinga]] je simbol božanskog ujedinjenja ljudske mudrosti i životinjske snage. Nalazi se ispred kompleksa piramida u Gizi.
Redak 80:
[[Datoteka:Tutmask.jpg|mini|lijevo|<center>Zlatna maska [[Tutankamon]]ovog [[sarkofag]]a, oko 1350. god. pr. Kr.]] Boja je bila jako važna u egipatskoj umjetnosti i simbolici, pa se pojavljuje i na najstarijim spomenicima, predmetima, a najbolje očuvani su u unutrašnjosti grobnica koje su bile potpuno oslikane. Tako je ''guščji friz'' iz [[Nefermaat]]ova groba u [[Meidum]]u (3. dinastija) najstarija zidna slika koja je izbjegla zubu vremena. Crteži koji ukrašavaju zidove grobnica odrađeni su u plitkom reljefu, ali kako bi se stijena u kojoj je grobnica napravljena pokazala suviše trošnom, prekrivala bi se nekim malterom, zatim slojem cigle i na kraju glatkom gipsanom površinom na koju su se lako ucrtavale konture, zatim su se oslikavali natpisi i tek na kraju je dolazila boja.
 
[[Datoteka:Egypt.KV62.01.jpg|mini|250px|<center>Slika iz grobnice u [[Dolina kraljeva|Dolini Kraljeva]].]] Egipatske slike najčešće prikazuju mitološke scene, potom scene iz života faraona, borbe i prinošenje žrtvi, i na kraju scene iz svakodnevnog života. Kao i u skulpturi, slijedi se kanon: pozadina je svijetla, lice je profilu s frontalnim okom koje gleda promatrača, tijelo je frontalno s nogom u profilu, inkarnat muškarca je tamniji od ženskog. U Starom carstvu su svi likovi bili iste veličine, a cijela površina zida je bila podijeljena vodoravno na više ploha i čitali su se od dna prema vrhu.
 
Najljepši primjeri slikarstva su u tebanskim grobnicama gdje počivaju vladari Novog carstva. Zidovi i stupovi ukrašavali su se tekstovima i izrazito kolorističkim prizorima iz života faraona i simbolični prikaz preobrazbe preminulog faraona u [[Sunce]] te prijenos kraljevske moći na nasljednika. U tim grobnicama se nalazio oslikani namještaj, nakit i bogato ukrašeni sarkofazi koji su svojim bogatstvom premašivali sve što se moglo vidjeti u grobnicama i svetištima od kraja IV. dinastije.