Staroegipatska umjetnost: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Neispravno otvorene uglate zagrade) |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 24:
Egipatska umjetnost je od početka obilježena smrću, tj. obredima koji prate odlazak faraona na drugi svijet. Tako je i egipatska arhitektura služila uglavnom veličanju bogova i pokojnog faraona kojima su podizani hramovi i grobnice. Faraonovi posmrtni ostaci, mumificirani i položeni u sarkofag smještani su u golemu grobnicu koja je neka vrsta pročišćivača na njegovom putu u vječnost. Prve grobnice nazivaju se [[Mastaba|mastabe]] ([[arapski]]: "klupa"); to su grobnice pravokutne osnove, napravljene od cigli ili kamena, a sastoje se od tzv. [[bunar]]a (koji se nalazi u sredini objekta i služi za smještaj sarkofaga koji bi se zatrpao kamenjem) i [[kapela|kapele]] (koja je bila u visini zemlje i služila je za pogrebne darove. Tipično za mastabu starog carstva su tzv. ''lažna vrata'' koja pokazuju pokojnika. Ona su ograničena [[stup]]ovima i [[arhitrav]]om (gredom na dva stupa). Prema važnosti [[hram]]a vrata su bila različite veličine, od 50 cm pa dalje.
Evolucijom mastabe došlo je do izgradnje tzv. [[stepenasta piramida|stepenastih piramida]] od kojih je najznačajnija ona faraona [[Džozer]]a iz 3. dinastije (Staro Carstvo). U Sakari na mjestu stare mastabe u koju su se sahranjivale kraljica i kraljevska djeca nije bilo dovoljno mjesta za faraona Džozera, pa je [[Imhotep]], prvi poznati arhitekt, povećao osnovu od kvadrata u pravokutnik i na nju dodao još 4 terase - platforme, a kasnije još dvije. Pretpostavlja se da je
Naziv ''piramide'' potječe iz [[grčki|grčkog jezika]] i znači ''kolač od žita'', vjerojatno su stoga piramide u ''[[Biblija|Bibliji]]'' nazvane egipatskim žitnicama. Neke piramide nisu nikad bile korištene kao grobnica vladara, jedna teorija smatra da su te piramide bile samo nadgrobni spomenici. [[Faraon]] [[Snofru]], prvi vladar 4. dinastije, zapovjedio je izgradnju [[Crvena piramida|Crvene piramide]] nakon što su mu radnici sagradili raniju, [[savijena piramida|Savijenu piramidu]], koja je bila velika pogreška jer nije ispala savršena.
Najpoznatiji kompleks piramida je pored [[Giza|Gize]], faraona [[Kufu]]a, [[kafra|Kafre]] i [[menkaura|Menkaure]] (4. dinastija). Najstarija i najveća je [[Keopsova piramida]] (230 x 148 m), pored nje su 3 manje oštećene. Monumentalni volumen piramide je jako zatvoren, gotovo puno geometrijsko tijelo ravnih stranica. Na površini bilo je oklopljeno najglatkijim pločama koje su reflektirale svjetlo i u golemom prostranstvu pustinje odavale istinski zapanjujući dojam na promatrača. U
[[Datoteka:Temple Complex at Karnak.jpg|mini|250px|<center>[[Karnak]], Amonov hram u [[Teba|Tebi]] (14. i 13. st. pr. Kr.)]]
Redak 34:
[[Datoteka:S F-E-CAMERON 2006-10-EGYPT-KARNAK-0002.JPG|mini|lijevo|250px|<center>Ulaz s pilonima [[Amon]]ovog hrama u [[Karnak]]u, oko 2000. pr. Kr.]]Ispred svake od navedenih piramida nalazi se kompleks [[hram]]ova, od ''Hrama u dolini'', pored Nila, polazi strma uzlazna cesta te vodi do hrama mrtvih neposredno smještenog ispred piramide, a piramidu smatramo monumentalnim završetkom cijelog kompleksa. Hram u dolini i hram mrtvih obično se sastojao od ulaza s [[pilon]]ima (zidovi u obliku krnjih piramida), hodnika, jedne ili dvije ''hipostilne dvorane'' (dvorane sa stupovima, grč. ''hipo'' = više, ''stil'' = [[stup]]), dvorišta sa statuama i jednom ili više [[kapela]]. Na ovaj način gradit će se skoro svi egipatski hramovi.
[[Datoteka:Chapelle Sesostris.jpg|mini|<center>[[Sesostris]]ov kiosk (odmaralište, privremeni oltar) u [[Karnak]]u, između 2000.-1800. pr. Kr.]]
Takav je i Amonov hram u [[Karnak]]u koji je građen od XII. dinastije (Srednje egipatsko kraljevstvo) do [[Ptolomej I.|Ptolomeja]] (XXX. dinastija), oko tisuću pet stotina godina. Sam hram dug je 355 m, a do njega vodi aleja sfingi dugačka 400 i široka 20 m. Započinje pilonima, nastavlja se hipostilnom dvoranom i središnjom dvoranom sa [[svetište]]m. Pravocrtni hod od [[portal]]a, kroz sve geometrijske prostorije, do svetišta određuje prostor hrama. Ovo je arhitektura straha, jer piloni daju lažni dojam da se na njih možemo uspeti, hipostilne dvorane
Arhitekturu Egipta doživljavamo u boji kamena, ali prvobitno je bila ukrašena [[reljef]]ima potpuno oslikana
Iz razdoblja Srednjeg kraljevstva inače nema arhitektonskih spomenika jer su bili uglavnom građeni od cigle, skromnih razmjera, izvana obloženi oplatom od kamena koja je svuda propala. U to vrijeme je rođena težnja da se dostigne veličina Starog kraljevstva, ali se istovremeno želi napraviti na izvjestan način realistična analiza koja je u starom carstvu bila nepoznata.
Redak 55:
[[Datoteka:Sphinx Giza.jpg|mini|250px|<center>''[[Velika sfinga u Gizi]]'' ispred [[Keopsova piramida|Keopsove piramide]], 2520.-2494. pr. Kr.]]
[[Datoteka:Egypte louvre 285 scribe.jpg|mini|desno|200px|<center>''[[Sjedeći pisar]]'' iz [[Sakara|Sakare]], oko 2550. pr. Kr., [[vapnenac]], [[Louvre]].]]
Egipatska skulptura spada u najveća ostvarenja ove civilizacije, ne samo zbog velikog broja, nego i zbog stalnog odražavanja vrijednosti kroz 3000 g. Početak povijesnog doba ujedinjenja Gornjeg i Donjeg Nila u egipatsku državu predstavlja ''[[Narmerova paleta]]'', pločica ukrašena [[reljef]]ima koja se koristila za šminkanje. Ona je ukrašena reljefima
U Starom carstvu skulptura je tijesno vezana uz nadgrobnu arhitekturu, a kako su same grobnice bile hiper-dimenzionirane, tako će i skulpture biti monumentalne. [[Sfinga]] je simbol božanskog ujedinjenja ljudske mudrosti i životinjske snage. Nalazi se ispred kompleksa piramida u Gizi.
Redak 80:
[[Datoteka:Tutmask.jpg|mini|lijevo|<center>Zlatna maska [[Tutankamon]]ovog [[sarkofag]]a, oko 1350. god. pr. Kr.]] Boja je bila jako važna u egipatskoj umjetnosti i simbolici, pa se pojavljuje i na najstarijim spomenicima, predmetima, a najbolje očuvani su u unutrašnjosti grobnica koje su bile potpuno oslikane. Tako je ''guščji friz'' iz [[Nefermaat]]ova groba u [[Meidum]]u (3. dinastija) najstarija zidna slika koja je izbjegla zubu vremena. Crteži koji ukrašavaju zidove grobnica odrađeni su u plitkom reljefu, ali kako bi se stijena u kojoj je grobnica napravljena pokazala suviše trošnom, prekrivala bi se nekim malterom, zatim slojem cigle i na kraju glatkom gipsanom površinom na koju su se lako ucrtavale konture, zatim su se oslikavali natpisi i tek na kraju je dolazila boja.
[[Datoteka:Egypt.KV62.01.jpg|mini|250px|<center>Slika iz grobnice u [[Dolina kraljeva|Dolini Kraljeva]].]] Egipatske slike najčešće prikazuju mitološke scene, potom scene iz života faraona, borbe i prinošenje žrtvi, i na kraju scene iz svakodnevnog života. Kao i u skulpturi, slijedi se kanon: pozadina je svijetla, lice je profilu s frontalnim okom koje gleda promatrača, tijelo je frontalno s nogom u
Najljepši primjeri slikarstva su u tebanskim grobnicama gdje počivaju vladari Novog carstva. Zidovi i stupovi ukrašavali su se tekstovima i izrazito kolorističkim prizorima iz života faraona i simbolični prikaz preobrazbe preminulog faraona u [[Sunce]] te prijenos kraljevske moći na nasljednika. U tim grobnicama se nalazio oslikani namještaj, nakit i bogato ukrašeni sarkofazi koji su svojim bogatstvom premašivali sve što se moglo vidjeti u grobnicama i svetištima od kraja IV. dinastije.
|