Fran Tućan: razlika između inačica

| ime = Fran Tućan

| slika = Fran_Tućan.jpg

| slika_širina =

| naslov =

| datum_rođenja = [[26. rujna]] [[1878.]]

| mjesto_rođenja = [[Divuša]]

| datum_smrti = [[22. srpnja]] [[1954.]]

| mjesto_smrti = [[Zagreb]]

| etnicitet = [[Hrvat]]

| polje = [[Geologija]]<br> <small>([[mineralogija]], [[petrografija]])</small>

| fusnote poznat_po =

Osnovnu školu završio je u [[Divuša|Divuši]]. Srednju školu i studij prirodnih znanosti na Filozofskom fakultetu završio je u [[Zagreb|Zagrebu]]. Doktorirao je 1905. godine pod vodstvom profesora [[Mijo Kišpatić|Mije Kišpatića]], svog znanstvenog uzora, disertacijom ''Pegmatiti u kristaličinom kamenju [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]''.<ref name="Prvi izvor" />. Iste godine postaje kustos Mineraloško-petrografskog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu. Po odlasku profesora Kišpatića u mirovinu 1918. godine, postaje profesorom na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], gdje predaje predmete iz petrografije i [[petrologija|petrologije]]. Sljedeće godine dobiva zvanje redovitog profesora te povjerenika za prosvjetu i vjeru u Hrvatskoj. Godine 1930. izabran je za stalnog člana [[HAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]]. Rad prof. Tućana prekinut je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od 1942. do 1945. godine, kada biva umirovljen i zatočen u logoru. Po završetku rata vraća se na sveučilište i postaje prvim dekanom novoosnovanog [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu]].<ref name="Prvi izvor" />.

Veliki dio svoje karijere posvetio je proučavanju [[boksit|boksita]], [[vapnenac|vapnenca]] i [[crvenica|zemlje crvenice]]. Na temelju svojih istraživanja crvenice Tućan je iznio teoriju o podrijetlu crvenice. Prema toj teoriji crvenica je netopivi ostatak karbonatnih stijena, a boksit je fosilna crvenica. Istraživao je i vapnence i dolomite Hrvatske. Svoja istraživanja objavio je u knjizi ''Die Kalk-steino und Dolomite des Kroat. Karstgebietes'' objavljenoj 1911. godine. Zbog doprinosa prof. Tućana geologiji prof. Karšulin je prema njemu nazvao mineral tućanit. Od 1987. godine Republički komitet za znanost Hrvatske dodjeljuje nagradu Fran Tućan za popularizaciju znanosti. Od 1915. do 1919. godine i od 1945. pa do smrti 1954. godine uređuje časopis Priroda.<ref name="Drugi izvor" />. Autor je i pjesme ''Na Uni'' objavljenoj u časopisu ''Pobratim'' 1898. godine, te zbirke novela ''Sa sela'', koju je izdao pod pseudonimom F. Borivoj.