Inačica od 24. rujna 2013. u 13:18 uredi Catchy (razgovor \| doprinosi) 618 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 18. prosinca 2021. u 23:47 uredi ukloni ovu izmjenu The Yennefer (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji, Administratori 3.771 edit preuredila u wiki tekst,uredila izvor i provjerila gramatiku Oznake: VisualEditor Zadatak za novake Novija izmjena →
Redak 1: '''Dokumentalistika''' (informacijska znanost) je [[znanstvena disciplina]] koju se u [[Europa\|Europi]] definira kao postupak skupljanja, klasificiranja i distribucije svih [[dokument\|dokumenata]], svih njihovih vrsta iz svih djelatnosti. <ref name=":0">{{Citiranje knjige\|last=Tuđman\|first=Miroslav\|url=http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog1.htm\|title=Uvod u informacijske znanosti\|last2=Boras\|first2=Damir\|last3=Dovedan\|first3=Zdravko}}</ref>▼ ~~{{wikipedizirati}}~~ ~~{{pravopis}}~~ ~~{{formatirati tekst}}~~ ▲'''Dokumentalistika''' je [[disciplina]] koju se u Europi definira kao postupak skupljanja, klasificiranja i distribucije svih [[dokument\|dokumenata]], svih njihovih vrsta iz svih djelatnosti. == Povijest == Za dokumentalistiku se smatra da je nastala [[1895.]] kad su [[P.Otlet]] i La Fontaine osnovali [[Institut International de bibliographie]] čija je osnovna zadaća bila obrada zapisanog ljudskog znanja iz svih vrsta dokumenata, pa i onih neverbalnih kao što su mape, slike, dijagrami itd. Tada se počela naglašavati potreba obrade sadržaja dokumenata bez obzira na oblik prikazivanja, pa se time i prekinula praksa nužnog linearnoga raspoređivanja dokumenata na police. Napravljen je novi pomak u proučavanju i obradi dokumenata, nova je disciplina dokumentalistika definirana kao postupak sakupljanja, klasificiranja i distribucije svih dokumenata, svih njihovih vrsta iz svih djelatnosti. Takvo se određenje dokumentalistike zadržalo u Europi i nakon drugog svjetskog rata, kad su se u [[SAD]]-u počeli rabiti novi izrazi: pronalaženje informacija te pohranjivanje i pronalaženje informacija.▼ Smatra se da je 1957. ona godina kada se dokumentalistika preorijentirala s manualnih na kompjutorski zasnovane sustave za pretraživanje(computer based retrieval systems).▼ Krajem 1950-ih godina četiri su glavna područja za dokumentalistiku:▼ === Počeci === 1.organizacija informacija,▼ ▲Za dokumentalistiku se smatra da je nastala [[1895.]] kad su [[P.Otlet\|P. Otlet]] i La Fontaine osnovali [[Institut International de bibliographie]] čija je osnovna zadaća bila obrada zapisanog ljudskog znanja iz svih vrsta dokumenata, pa i onih neverbalnih kao što su mape, slike, dijagrami itd. Tada se počela naglašavati potreba obrade sadržaja dokumenata bez obzira na oblik prikazivanja, pa se time i prekinula praksa nužnog linearnoga raspoređivanja dokumenata na police. Napravljen je novi pomak u proučavanju i obradi dokumenata, nova je disciplina dokumentalistika definirana kao postupak sakupljanja, klasificiranja i distribucije svih dokumenata, svih njihovih vrsta iz svih djelatnosti. Takvo se određenje dokumentalistike zadržalo u Europi i nakon drugog svjetskog rata, kad su se u [[SAD]]-u počeli rabiti novi izrazi: pronalaženje informacija te pohranjivanje i pronalaženje informacija. === Nakon Drugog svjetskog rata === 2.oprema za pohranjivanje i pretraživanje,▼ Takvo se određenje dokumentalistike zadržalo u Europi i nakon [[Drugi svjetski rat\|drugog svjetskog rata]], kad su se u [[SAD]]-u počeli rabiti novi izrazi: pronalaženje informacija te pohranjivanje i pronalaženje informacija. ▲Smatra se da je 1957. ona godina kada se dokumentalistika preorijentirala s manualnih na kompjutorski zasnovane sustave za pretraživanje(computer based retrieval systems). ▲Krajem 1950-ih godina četiri su glavna područja za dokumentalistiku: 3.mehaničko prevođenje,▼ ▲1.# organizacija informacija, ~~4.informacijske potrebe znanstvenika,~~ ▲2.# oprema za pohranjivanje i pretraživanje, ▲3.# mehaničko prevođenje, # informacijske potrebe znanstvenika <ref name=":0">{{Citiranje knjige\|last=Tuđman\|first=Miroslav\|url=http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog1.htm\|title=Uvod u informacijske znanosti\|last2=Boras\|first2=Damir\|last3=Dovedan\|first3=Zdravko}}</ref> Primjenom informacijske tehnologije u dokumentacijskim službama stvoreni su sustavi za pretraživanje obavijesti. Stvaraju se i razvijaju nacionalni i svjetski sustavi za određena područja, a istovremeno je informacijsko-dokumentalistička djelatnost dobila do tada nezamislivu financijsku i društvenu potporu.Međutim informacijska tehnologija i dokumentalistika nužan su preduvjet za razvoj informacijske djelatnosti, ali nisu i dostatan razlog za stvaranje informacijske znanosti. Godine 1961. na Konferenciji o obrazovanju kadrova za informacijsku znanost na Georgia Institute of Tehnology u [[Atlanta\|Atlanti]], definitivno je odbačen i naziv dokumentalistika, a umjesto dotadašnjih preuzet je novi izraz ~~–[[informacijska~~–informacijska znanost]]. Tada je dokumentalistika postala samo jedna od [[informacijske znanosti\|informacijskih znanosti]]. ==Izvori== <references /> ~~Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan :Uvod u informacijske~~ ~~znanosti[:http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog1.htm]~~ [[Kategorija:Informacijske znanosti]]

Dokumentalistika: razlika između inačica