Heinz Guderian: razlika između inačica

'''Heinz Wilhelm Guderian''' ([[Kulm]], [[17. lipnja]] [[1888.]] -– [[Schwangau]], [[14. svibnja]] [[1954.]]) bio je vojni teoretičar i inovativni [[Njemačka|njemački]] general tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Njemačke oklopne snage su obučavane i borile su se u skladu sas njegovim teoretskim radovima, među kojima je najviše poznat ''Achtung-Panzer!'' Tijekom rata je bio na pozicijama zapovjednika oklopnog korpusa, armije, glavnog inspektora oklopnih snaga te načelnika stožera oružanih snaga. Postigao je čin general-pukovnika (Generaloberst) u srpnju 1940. Iako nikada nije postao [[feldmaršal]] Guderian je poznat kao jedan od najprominentnijih generala u Drugom svjetskom ratu.

Heinz Guderian je rođen u Kulmu, Zapadna [[Pruska]], i od [[1901.]] do [[1907.]] pohađa razne vojne škole. 1907. pristupa vojsci kao zastavnik u ''Jäger Bataillonu nr.10 (Hanoverian)'' kojim u to vrijeme zapovijeda njegov otac. 1911. prelazi u ''3. Telegraphen-Bataillon'', Korpus veze pruske armije. U listopadu [[1913.]] oženio se sas Margaretom Goerne s kojom ima dva sina.

''Achtung-Panzer!'' je napisan 1936.- – 37. kao objašnjenje Guderianovih teorija o ulozi tenkova i zrakoplova u modernom ratovanju. Oklopne snage koje je kreirao bile su okosnica njemačke vojske tijekom drugog svjetskog rata, i borile su se u skladu sas doktrinom poznatom kao [[blitzkrieg]]. Do današnjeg dana njegov doprinos taktici združenog borbenog djelovanja zrakoplovstva i oklopnih/motoriziranih snaga proučava se u vojnim akademijama širom svijeta.

1941. zapovijeda ''Panzergruppom Guderian'' u operaciji [[Operacija Barbarossa|Barbarossa]], njemačkom napadu na [[SSSR]], primivši odlikovanje "Viteški križ sa hrastovim lišćem" u srpnju te godine. Od 5. listopada 1941. Panzergruppe Guderian je preimenovana u ''II Panzerarmee'' (2. Oklopna armija) i Guderian ostaje njen zapovjednik. Tijekom operacije Barbarossa vodi svoje oklopne snage u brzom napredovanju u skladu sas Blitzkrieg doktrinom i od svojih vojnika dobiva nadimak "Schneller Heinz" (brzi Heinz). Njegov oklopni klin zauzima [[Smolensk]] za vrlo kratko vrijeme, i nalazi se na položajima za završni napad na [[Moskva|Moskvu]] kada mu je zapovijeđeno da skrene na jug prema [[Kijev|Kijevu]]u (''Lötzen naredba''). Smijenjen je sas dužnosti 25. prosinca 1941. nakon što je Günther von Kluge tvrdio da je zapovijedio povlačenje u suprotnosti sas Hitlerovim zapovijedima da se zadrže svi osvojeni položaji bez obzira na cijenu, te je premješten u pričuvu. Guderian je stalno poricao da je takvo nešto uradio i iz sadašnje perspektive čini se da je to istina. Ironično ta očito mitska insubordinacija je još glavni dokaz, njegovim štovateljima, njegova neslaganja sas Hitlerom. Iako Guderianovo osobno viđenje te situacije isključivo leži u Klugeovim optužbama na njegov račun koje su skoro i dovele do dvoboja koji jasno Hitler nije dopustio.

Nakon njemačkog poraza kod [[Staljingrad|Staljingrada]]a Guderian je ponovo pozvan u aktivnu službu i 1. ožujka 1943. postaje Glavni inspektor oklopnih snaga. Njegove dužnosti na tom mjestu bile su određivanje doktrine uporabe oklopnih snaga, nadgledanje dizajna i proizvodnje [[tenk|tenkova]]ova kao i obuka oklopnih snaga.

21. srpnja 1944., nakon neuspjeha urote od 20. srpnja 1944., Guderian postaje načelnik stožera vojske (Chef des Generalstabs des Heeres) kao nasljednik Kurta Zeitzlera koji je napustio položaj 1. srpnja nakon živčanog sloma. Tijekom svog službovanja kao načelnik imao je dugi niz sukoba sas Hitlerom oko načina vođenja rata na obje bojišnice. Napokon 28. ožujka 1945. Hitler ga razrješava svih dužnosti nakon svađe oko neuspjela protuudara generala Theodora Bussea kod Küstrina. Hitler ga je razrješio uz objašnjenje da mu je potrebno šest tjedana odmora zbog zdravstvenih problema. Na dužnosti ga je zamijenio general Hans Krebs.

Njegov sin Heinz Günther Guderian, niži časnik u [[Wehrmacht|Wehrmachtu]]u je postao poznati general ''[[Bundeswehr]]a'' vojske Zapadne Njemačke i glavni tajnik [[NATO|NATO-a]] .

[[Kategorija:Njemački vojni zapovjednici u Drugom svjetskom ratu]]