Cusabo: razlika između inačica

'''Cusabo''' (Cussabee, Cussobo, Corsaboy), kolektivni naziv za grupu [[Indijanci|indijanskih]] plemena nastanjenih u najjužnijim predjelima današnje [[Južna Karolina|Južne Karoline]] između [[Charleston Harbor]] i rijeke [[Savannah (rijeka)|Savannah]], uključujući doline rijeka [[Ashley (rijeka)|Ashley]], [[Edisto (rijeka)|Edisto]], [[Ashepoo (rijeka)|Ashepoo]], [[Combahee (rijeka)|Combahee]], [[Salkehatchie (rijeka)rijeka|Salkehatchie]], i Coosawhatchie (rijeka)|Coosawhatchie. Od nekadašnjih 4,000 (1600), do [[1715.]] preostalo ih je 535 a [[1726.]] svega 55 smještenih na misiji San Antonio gdje su do 1728. nestali. Posljednji su se vjerojatno priključili [[Muskogee]] Indijancima, pa bi se među njima eventualno u [[Oklahoma|Oklahomi]] moglo naći njihovih potomaka.

U domorodačko vrijeme prije kontakta sas Europljanima Cusabo plemena živjela su uz obalu Južne Karoline, od Charlestona do Savannaha, a njihov broj kretao se najmanje oko 4,000. Njihova povijest kasnije više neće dugo trajati. Prvi puta susreću se [[1521.]] sas lovcima na robove [[Lucas Vázquez de Ayllón|Lucasa Vázquez de Ayllóna]] (1475-1526), [[Španjolci|Španjolca]] koji će financirati tri ekspedicije u Novi svijet. Godine [[1525.]] za njegove 3 ekspedicije u koju šalje šest brodova sas 500 do 600 kolonista, počet će drugi lov na robove. Kasnije po Ayllónovoj smrti pojavit će se u ovim krajevima nekoliko kolonija. [[Jean Ribault|Ribaultova]] 1562. u Port Royalu. Ovi tu žive kraće vrijeme na teret Indijanaca, ali su obeshrabreni nestali, pa odjedre nazad u [[Francuska|Francusku]]. [[Huegnoti]] [[1564.]] podižu koloniju na rijeci St. Johns, na susjednoj [[Florida|floridskoj]] obali i dolaze u kontakt sas Cusabima. Ni ona ne prolazi dobro, jer su je sljedeće [[1565.]] uništili [[Španjolci]], pa su je iduće godine obnovila pod imenom Fort San Felipe. Dolazi do jalovog pokušaja pokrštavanja Indijanaca, ali ovi [[1576.]] podižu pobunu pa je Fort San Felipe napušten sve do [[1582.]]

Nova misija, Chatuache, djeluje od [[1633.]] do [[1665.]] a pet godina kasnije u Južnu Karolinu dolaze engleski naseljenici koji [[1671.]] utemeljuju Charleston. Iste godine kada dolaze [[Englezi]], dolaze i veoma ratoborni [[Westo]] Indijanci koji će poharat zemlje i plemena Cusaba. Nakon ovog indijanskog rata, uslijedit će protiv Engleza [[1674.]], [[1675.]] i 1693. ustanci [[Coosa]] i [[Stono]] Indijanaca. Od 1711. do 1712. dio ih ipak sudjeluje sas [[John Barnwell]]om u ekspediciji protiv sjevernog plemena [[Tuscarora]] u Sjevernoj Karolini. Tri godine kasnije (1715) opet su sas Englezima u ratu protiv [[Yamasee]]ja.

Zbog lojalnosti Englezima u ratovima protiv Indijanaca ovi im 1712. dozvoljavaju da se nasele na otoku Palawana blizu [[Beaufort, Južna Karolina|Beauforta]], što su neka plemena ([[Kiawa]] i [[Etiwan]]) odbili. Na ovom otoku održali su sve do [[1738.]] naklon čega nestaju. Ostali Cusabi otišli su ili na Floridu ili su se pomiješali sas [[Catawba]]ma i Creekima. Godine 1750. plemena Cusabo su nestala iz povijesti.