Gabrieleño: razlika između inačica

Za Gabrieleño skupine kao i ostale Takic-govornike se smatra da su na područje Kalifornije došli prije nekih 2500 godina, i nastanili se u području današnjeg okruga Los Angeles. Na planinama San Gabriel Mountains još je ostalo piktografskih slika, one su nalik [[Luiseño]]-piktografiji, ali je znatan dio ove umjetnosti na stijenama uništen razvojem Greater Los Angelesa. Tragovi njihovog dolaska u ovaj kraj govore da se to zbilo oko 500 pr. Kr. Do uspostavljanja misije San Gabriel Arcangel (1771), kontakata sas Europljanima je moralo biti nekoliko puta. Još 1520 španjolski istraživači dolaze na otok Santa Catalina, a [[1542.]] posjećuje ih i [[Juan Rodriguez Cabrillo]], koji je [[1543.]] na tom otoku pokopan nakon smrti izazvane komplikacijama sa slomljenom nogom. Godine [[1781.]] utemeljuje se pueblo Los Angeles, a četiri godine nakon toga izbit će pobuna Indijanaca koju je povela šamanka [[Toypurina]], rođena 1760, te je bila devetogodišnjakinja kada prvi naseljenici dolaze u zemlju Gabrieleña. Kao utjecajan spiritualni vođa ona rancheriju [[Japchivit]], naseljenu [[Serrano, Shoshonean|Serrano]] i Tongva Indijancima koristi kao bazu za svoje operacije, pridobivši kao dvadeset-četverogodišnjakinja (1785) još šest drugih sela (pet poglavica) na svoju stranu protiv misije San Gabriel Arcángel. Sve se izjalovilo a ona i trojica poglavica koji su predvodili napada bijahu uhvaćeni. Od 1800. kada ih je još bilo 4,000 do [[1900.]] preostalo ih je svega 50. Epidemije boginja pogađaju ih 1840. i 1860., a otkriće zlata u [[Placerita Canyon]]u privući će kopače zlata, Indijanci će ostati bez svoje zemlje, te će ih Kroeber 1910. navesti kao nestale. Njihovih potomaka ipak naći će se u gradu [[San Gabriel, Kalifornija|San Gabriel]] kod [[Alhambra, Kalifornija|Alhambre]]. Danas ih ima oko 300.

Nastamne su se razlikovale, već prema lokalitetu. Na otocima, njima srodni [[Nicoleño]] Indijanci, koji se vode i kao njihov ogranak, kuće su se izrađivale od [[kit]]ovh rebara i prekrivene kožama morskih lavova ili granjem. Na kopnu je to jednostavna nastamba od drvenog kostura i hasura, sas otorom za ulaz/izlaz i rupom za dim.

Svako selo je autonomno sas vlastitim vođom čija se titula nasljeđuje sas oca na sina. Jedino vođa sela mogao je imati više od jedne žene, a [[incest]] su kao i [[ubojstvo]] kažnjavali [[smrt|smrću]].

Gabrieleño su poznati su po svom [[jimsonweed kult]]u, ezoteričnim ritualima i pijenju halucinogenog napitka tolguache, pripravljenog od [[Datura stramonium|dature]] ili jimsonweeda.

Prvi ljudi po njihovom mitu bili su [[Tobohar]] (prvi čovjek) i [[Pahavit]] (prva žena) koji su živjeli u svijetu [[Tovangar]] kojeg su bogovi i božice opremile svime što je potrebno, kao što su brda, planine, drveće, rijeke, etc. Uz ova imena javljaju se stvoritelj [[Quaoar]], stvoritelj svijeta i svih plesova. Prvo je stvorio [[Weywot]]a, koji je postao Otac neba. On mu se pridružuje u plesu i pomaže da stvore [[Chehooit]], božicu zemlje. Nakon njih stvoreni su i [[Tamit]], bog sunca ili ''Grandfather Sun'' i njegova žena [[Moar]], božica Mjeseca, a dalje dolaze [[Manisar]] (bog žetve) koji djeluje s Chehooit, [[Manit]] (bog sna, vizija i halucinacija), [[Pamit]], božica mora koja blagoslavlja kanue, [[Tolmalok]], božica podzemlja i varalica i bog heroj [[Tukupar-Itar]], Tongva-verzija varalice kojota.