Nuklearna reakcija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Li6-D Reaction.svg|300 px|mini|desno|300px|Nuklearna reakcija u kojoj [[deuterij]] bombardira [[litij]]-6, a nastaju dvije [[alfa-čestica|alfa-čestice]] (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a [[neutron]]i plavim kuglicama)]]
'''Nuklearna reakcija''' je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na [[Atomska jezgra|atomsku jezgru]], koji izaziva njezinu pretvorbu. To može biti međudjelovanje dva nuklida, nuklida i [[nukleon]]a ili nuklida i [[Gama-čestica|gama-zraka]]. U nuklearnim reakcijama može nastati nekoliko novih materijalnih čestica ili gama-zraka. Uz iste početne uvjete, nuklearna reakcija se može odvijati na više dopuštenih načina. Proces se odvija prema zakonima [[kvantna fizika|kvantne fizike]], a u nekim slučajevima vrijede i zakoni [[Klasična mehanika|klasične fizike]], uz uvjete određene [[Zakon očuvanja energije|zakonima očuvanja energije]], [[Električni naboj|električnog naboja]], [[Količina gibanja|količine gibanja]] (zaleta) i [[Kutna količina gibanja|kutne količine gibanja]] (zamaha), kao i nekih drugih dodatnih kvantnih brojeva.
Da bi se dogodila nuklearna reakcija, nukleoni upadne čestice, moraju međudjelovati s [[neutron]]ima u jezgri mete. [[Energija]] upadne [[Elementarna čestica|čestice]] mora biti dovoljno velika kako bi se svladalo [[Coulombov zakon|elektromagnetsko odbijanje]] [[proton]]a. Takva se “barijera” naziva [[Coulombova barijera|Coulombovom barijerom]]. Ako je energija premala, tada će se nukleoni samo međusobno otkloniti od upadnih putanja. U prvim se eksperimentima [[Ernest Rutherford|Ernesta Rutherforda]] upravo događalo samo skretanje [[alfa-čestica]].
==Prikaz nuklearne reakcije==
Ako se, radi primjera, uzme da nuklidi A i B ulaze u nuklearnu reakciju iz koje proizlaze nuklidi C i D i u kojoj je izmjenjena [[energija]]
:A+B→C+D+Q
Redak 14:
:<sup>6</sup><sub>3</sub>Li + <sup>2</sup><sub>1</sub>H → 2 x <sup>4</sup><sub>2</sub>He + Q
Iz primjera nuklearne reakcije očigledno je očuvanje broja nukleona i količine naboja (zbroj [[Relativna atomska masa|atomskih masa]] i [[Električni naboj|jediničnih naboja]] ostaje nepromijenjen u nuklearnoj reakciji). Izmijenjena [[energija]]
===Očuvanje energije===
Redak 30:
:= 931,49 MeV,
:I dobivamo
Tako je energija oslobođena iz gornje nuklearne reakcije 0,0238 × 931 MeV = 22,4 MeV. Nuklearna reakcija se tako može opisati detaljnije slijećim izrazom:
Redak 43:
:A(a,b)B
gdje je: A - jezgra prije nuklearne reakcije, a - čestica koja je izazvala nuklearnu reakciju, B - jezgra koja je nastala u nuklearnoj reakciji, b - elementarna čestica koja nastala u nuklearnoj reakciji.
Kod analize pojedinih nuklearnih reakcija, posebno kod razmatranja bilanca momenata gibanja elementarnih čestica i nuklida u nuklearnoj reakciji, pribjegava se u cilju jednostavnijeg objašnjenja fizičkih pojava, pojmu tzv. '''složene jezgre'''. Pri tome se nuklearna reakcija razmatra u dvije faze: u prvoj se fazi formira složena jezgra iz početnog jezgra i upadne čestice, a u drugoj fazi dolazi do raspada složene jezgre na rezultirajuću jezgru i izlaznu česticu.
[[Datoteka:AirShower.svg|400px|desno|mini|Kozmičke zrake stvaraju '''pljusak elementarnih čestica'''.]]
==Nuklearne reakcije s neutronima==
Redak 66:
==Kozmičke zrake==
[[Kozmičke zrake]] stvaraju prirodne nuklearne reakcije. Nakon što uđu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], kozmičke zrake se sudaraju
Kozmičke zrake stalno stvaraju i nestabilne [[izotop]]e u Zemljinoj atmosferi, kao što je [[ugljik-14]]:
Redak 77:
Godine 1919. [[Ernest Rutherford]] je, bombardirajući [[dušik]] [[alfa-čestica]]ma izveo prvu pretvorbu (transmutaciju) jednog elementa u drugi. Rutherford je prilikom istraživanja raspršenja alfa-čestica kroz zrak, otkrio da prilikom bombardiranja atoma dušika s alfa-česticama nastaju nove jezgre atoma [[kisik]]a i [[vodik]]a. Pri procesu je nastao kisik, tako je izvršena prva nuklearna reakcija: dušik-14 + α (alfa-čestica) → kisik-17 + p (proton).
1932. Rutherfordove kolege [[John Cockcroft]] i [[Ernest Walton]] su bombardirali atom [[litij]]a-7 s [[proton]]ima, koji se raspao na dvije alfa-čestice. Taj pokus je nazvan '''cijepanje atoma'''.
== Izvori ==
|