Parantihelij: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Optika atmosfere; dodana kategorija Atmosferske optičke pojave uz pomoć dodatka HotCat
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 5:
[[datoteka:Halo 1.pdf|mini|desno|300px|Najobičniji [[Halo (optika atmosfere)|haloi]] i rijetke pojave oblika haloa.]]
 
[[datoteka:Halo 2.pdf|mini|desno|300px|[[Led]]eni [[kristal]]i uz prisutnost kojih nastaje [[Halo (optika atmosfere)|halo]] i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica sas 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka.]]
 
[[datoteka:Halo 3.pdf|mini|desno|300px|Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α = 60° (lom u glavnoj ravnini); desno α = 90° (lom u glavnoj ravnini).]]
 
'''Parantihelij''' je rijetka [[Optika atmosfere|optička pojava]] koja se nalazi na [[Parhelijski krug|parhelijskom krugu]] (svjetlosna pojava u obitelji [[Halo (optika atmosfere)|halo]]) i 60° od [[protusunce|protusunca]] ili [[antihelij]]a u stranu (ustvari parantihelij se nalazi u vodoravnoj ravnini 120° od položaja Sunca pa ga možemo i nazvati '''120° lažno Sunce'''). Javlja se kao okrugla, blistava bijela mrlja ([[lažno Sunce]]), prelijevajućih boja ili okružena obojenim [[prsten]]ovima ili [[luk]]ovima na 120° od Sunca (teoretski se mogu vidjeti 2 parantihelija, to znači s obje strane od Sunca). <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
 
[[Parhelijska kružnica]] je bijela vodoravna [[kružnica]] koja se nalazi na istoj [[kutna visina|kutnoj visini]] kao i Sunce. Na određenim točkama parhelijske kružnice mogu se primijetiti svjetlosna žarišta ([[lažno Sunce|lažna Sunca]] ili [[pasunce|pasunca]]). Ova se [[žarište|žarišta]] najčešće pojavljuju malo izvan malog hala (parhelija, često ima sjajne boje), katkada na [[azimut]]noj udaljenosti od 120° od Sunca (parantihelij) i vrlo rijetko nasuprot Suncu ([[antihelij]]). Odgovarajuće pojave uzrokovane [[Mjesec]]om nazivaju se: paraselenska kružnica, paraselena,parantiselena i antiselena. <ref> "Crometeo - motrenje i prognoziranje vremena", [https://www.crometeo.hr/tag/cirkumzenitalni-luk/], www.crometeo.hr, 2018.</ref>
 
== Objašnjenje ==
Redak 42:
Uz halo u obliku prstena s kutnim polumjerom od 22°, ako je oblačni pokrov [[cirostratus]]a homogen, katkada se može zapaziti takozvani parhelijski krug, koji okružuje nebo paralelno s [[obzor]]om (horizontom), a prolazi kroz Sunce i parhelije ([[Lažno Sunce|lažna Sunca]]). Nastaje [[refleksija|refleksijom]] na okomitim plohama pločica ili dugih prizmica, ali se rijetko pojavljuje. Na ovom se krugu na suprotnoj strani od Sunca pojavljuje protusunce (antihelij) i 60° od njega u stranu parantiheliji kao bijele svijetle mrlje nastale unutrašnjom refleksijom na kristalićima.
 
Uz taj halo nastaju dosta često i gornji i donji tangencijalni lukovi kosim prolazom zraka svjetlosti s obzirom na glavnu ravninu dugih prizmica s kutom 60°, te lažna Sunca ili pasunca, odnosno pamjeseci (parheliji i parselene), također kosim prolazom zraka svjetlosti kroz okomito orijentirane pločice. Pasunce je česta pojava uz halo i najsjajnija je od svih halo oblika s lijepim bojama i bijelim repom prema vani. Kako se Sunce podiže na nebu, pasunca se udaljuju od Sunca, a poklapaju se s haloom kad se Sunce približava obzoru.
 
Tangencijalni lukovi oko haloa u obliku prstena s kutnim polumjerom od 46° prilično su česti i jaki (intenzivni), sas čistim bojama nalik na dugine boje. Poput cirkumzenitnog luka, i ova pojava nastaje lomom na prizmicama s kutom 90°, vodoravno orijentiranim (cirkumzenitni luk na okomito orijentiranim pločicama). Cirkumzenitni luk ne nastaje ako je Sunce iznad 32,3° iznad obzora. Okomiti stupovi nastaju u produženju Sunca kao posljedica refleksije na pobočnim plohama dugačkih prizmica ili osnovnim plohama pločica.
 
{| class="wikitable"