Razlika između inačica stranice »Pawnee Indijanci«

Obrisano 9 bajtova ,  prije 4 mjeseca
m
RpA: WP:NI, WP:HRV
(Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8)
m (RpA: WP:NI, WP:HRV)
[[Datoteka:Pawnee lang.png|mini|200px|Govorno područje jezika plemena Pawnee]]
[[Datoteka:Pawnee01.png|mini|Pawnee i plemena Dhegiha]]
[[Datoteka:PawneeVillasur1720.jpg|mini|Borba Pawneeja sas članovima ekspedicije Pedro De Villasura 1720.]]
[[Datoteka:Charles Bird King portrait of Petalsharo.jpg|mini|Petalesharo (c. 1797—1832) na litografiji Charles Bird Kinga iz 1838.]]
[[Datoteka:Pawnee lodge.jpg|mini|Polupodzemna zemljana koliba Pawneeja]]
==Ime==
 
Ime ''Pawnee'' dolazi iz domorodačkog naziva ''pariki'' (isto kao i kod imena plemena [[Arikara]]), u značenju '' 'rog' '', u aluziji na način češljanja uvojaka skalpa (vidi [[Arikara]]). Ostala plemena označavala ove Indijance imenom '' 'vuka' '', odnosno '' 'vučjim narodom' ''. ''Vuk'' je simbol plemena Pawnee i danas se nalazi na njihovoj plemenskoj zastavi. Od njima stranog [[Algonquian]]skog plemena [[Arapaho]] nazivani su ''Ahihinin'', "''wolf people''"; ''Ho-ni'-i-tani-o'', [[Cheyenne]] naziv koji znači "''little wolf people''" i ''Kuitare-i'', kod plemena [[Comanche]] znači "''wolf people''" a isto i kod [[Hidatsa]] Indijanaca ''Tse-sas do hpa ka''. Isto značenje mogli bi imati i nazivi ''Awahi'', kod [[Caddo]] i [[Wichita]] Indijanaca i ''Awahu'', kod Arikara. Pleme [[Tonkawa]], sa prerija [[Teksas]]a, od Wichita su preuzeli naziv ''Awahi'' i prilagodili ga svom jeziku, u obliku ''Awó''. Manje poznati naziv je ''Chahiksichahiks'', "''men of men''," kojim nazivaju sebe i sva plemena koja smatraju civiliziranima. Ostali nazivi za njih bili su ''Xaratenumanke'', kod [[Mandan]]a, ''Paoneneheo'', stari Cheyenne naziv, u značenju "''the ones with projecting front teeth''"; ''Dárazhazh'', kod Indijanaca [[Kiowa Apache]]; ''Páyin'' kod [[Kansa]] i ''Harahey'', u Coronadovim dokumentima.
 
==Bande==
*[[Chaui]] ili Grand Pawnee,
*[[Kitkehahki]] ili Republican Pawnee, koji se sastoje od bandi ''Kitkehahki'' i ''Little Kitkehahki''. Kod Kitkehahkija Murie navodi i nazive bandi ''Black Heads'' i ''Karikisu'', za koje Lesser i Weltfish (1932) smatraju da su ''Black Heads'' bili neko društvo (možda tajno), a ''Karikisu'' ženski ples, koji se izvodio prije sadnje [[kukuruz]]a (vidi [http://www.angelfire.com/md3/metis/cc4.html Sacred Ceremonies]).
*[[Pitahauerat]] ili Tapage Pawnee (Tappage), sas ograncima ''Pitahauerat'' i ''Kawarakis''.
*[[Skidi]] ili Skiri Pawnee (Loup Pawnees, Wolf Pawnee).
 
==Lokacija i populacija==
 
Tradicionalni Pawnee-teritorij prostirao se u dolinama rijeka Loup i Platte i uz rijeku Republican, u sadašnjoj Nebraski. Ovo područje oni nastanjuju kroz njihovu cijelu poznatu povijest, sve do odlaska na rezervat u Oklahomu 1874.-1875. Njihova populacija procijenjena je na između 9,000 i 10,000 u ranom 19 stoljeću. Kasnije im broj opada, a 1859. iznosi oko 4,000; 2,000 (1876.); 650 (1900.); i u novije doba 2,000 (1970.).
 
==Povijest==
 
Pawnee Indijanci živjeli su svojevremeno u [[Teksas]]u, tamo gdje su i bila nastanjena [[Caddoan]] plemena, međutim već [[1541.]] kada Coronado posjećuje [[Quivira|Quiviru]], oni su nastanjeni u području [[Platte]], u južnoj Nebraski, organizirani u 4 konfederirane bande ili plemena ''Tapage'' ili ''Noisy'', Wolf ili ''Skidi'', ''Grand'' ili ''Chaui'' i ''Republican''. Pawnee svoj teritorij, kada dolaze u kontakt sas francuskim trgovcima (oko 1750.), šire i na područje Republicana u [[Kansas]]u i području [[Niobrara|Niobrare]] u Nebraski. Godine [[1806.]] španjolski vojnici posjećuju Pawneeje upravo nešto prije dolaska ameruičkog istraživača [[Zebulon Montgomery Pike]]a, koji nam ostavlja obilje podataka o brojnom stanju Pawnee bandi, navodeći i spolnu populaciju, broj nastambi i količinu vatrenog oružja kojom su raspolagali. Prema njemu Pawnee love bizona, [[dabar|dabra]], [[vidra|vidru]], [[jelen]]a i drugo a [[krzno|krznima]], kao i većina plemena, prodaju na tržištu u St. Louisu. Zloglasno žrtvovanje ljudi jutarnjoj zvijezdi [[Ho-Pir-i-Kuts]] ([[Venera (planet)|Venera]]), ukinuo je Skidi-poglavica [[Petalesharo]].
Pawnee su bili ratoboran narod, a osobito su to iskazivali prema [[Sioux]]ima, sas [[Oto Indijanci|Oto]] Indijancima su bili u prijateljskim odnosima a protiv [[SAD]] nisu nikada ratovali. Dobre odnose sa SAD-om iskazuju i time što američkoj vojsci pomažu u skautskim poslovima, a ''Pawnee battalion'' štiti američku željeznicu Union Pacific RR, od napada drugih plemena. Njihova populacija gubi se 1830.-tih i 1840.-tih u ratovima sa Siouxima, a pogađaju ih i epidemije [[boginje|boginja]] i [[kolera|kolere]], tako da [[1876.]] prepuštaju svoju zemlju u Nebraski SAD-u, a oni odlaze na rezervat u Oklahomu, koji se raspada nakon što se zemlja počela dodjeljivati pojedinačno, danas okrug Pawnee.
 
==Etnografija==
'''''Običaji'''''
 
Pawnee-kultura je prerijska, ali se donekle razlikuje od tipičnih preriskih plemena kao kod [[Arapaho|Arapaha]] i [[Cheyenne|Šajena]]. Pawnee su sjedilačko pleme, agrikulturno, koji žive u velikim stalnim naseljima čije su nastambe polupodzemne i zemljane. Pawnee uzgajaju [[kukuruz]], vješti su jahaći i uzgajivači [[konj]]a i lovci na [[bizon]]e, ali glavna preokupacija je ostao kukuruz. Pawnee su jedino pleme lovaca na bizone u preriji koje još sredinom 19. stoljeća običava žrtvovati djevojke, a u njihovom svetom plemenskom svežnju nalazi se najdragocjeniji fetiš, kameni klip kukuruza. Osvajanjem prerije i dolaskom konja na preriju, za lov i transport se koristi konj, a za vrijeme lova na bizone stanuju u kožnom šatoru-[[tepee]]. Ceremonije [[Hako]] (u [[pawnee jezik|pawnee]]ju ''Hakkopirus''), su bili serije socijalnih i religioznih rituala [[Chaui]]-Pawneeja, za koje etnografkinja [[Alice C. Fletcher]], kaže da su Pawnee-oblik ceremonije Calumeta, a Eva Lips navodi kako se održavaju čast ptica orlova, pataka, jastrebova i drugih. Hako je Pawneema ono što je [[Big House]] [[Lenni Lenape|Lenni Lenapima]], ili [[Hunka]] kod [[Sioux]]a.
-[[Atira]] ("''Vault-of-the-Sky''") je nebeski svod, ona je žena Tirawina, majka-kukuruz i sveta majka zemlja svim stvorenjima, i ona je i vođa hako-ceremonija. Njezin muž [[Tirawa]] je stvaralac i bog neba. On je Pawneeje naučio vještinama [[govor]]a, oblačenja, pravljenja [[vatra|vatre]], [[lov]]u, obrađivanju zemlje, bojanju tijela, pušenju [[duhan]]a i religioznim ritualima i žrtvovanju. [[Vjetar]], [[kiša]], [[grom]]ovi i [[munja|munje]], njegovi su glasnici.
 
Pawnee su podijeljeni u 4 spomenute grupe, od kojih svaka ima nekoliko sela, a [[Chaui]] su bili vodeća. Priroda i srodstvo ovih 4 bandi su daleko od najjasnijeg. Fletcher (1949: 213) koristi termin "''confederacy''", dok Lesser (1933: 1) navodi da su ove četiri bande politički nezavisne jedna od druge / ''says that aboriginally the four bands were politically independent of each other''./
Drugi pak izvori (Densmore 1929: 3, and Linton 1922: 5) navode da je politička struktura plemena slična strukturi bande, i da je postojalo plemensko vijeće sastavljeno od vijećnika iz raznih bandi.
Što se tiče Skidija, ili Vučjih ponija, oni su najbolje opisani. U ranom 19. stoljeću [[Skidi]] su bili federacija od 13 sela sas vrhovnim vijećem poglavica i ceremonijalnom organizacijom. Svako pripadajuće selo imalo je poglavicu i vijeće.
U Političku strukturu integriran je razredni sistem, koji uključuju odjeljke nalik klasama. Najviši razred čine poglavice. Nakon njih slijede ratnici, svećenici i šamani. Iza njih dolazi običan puk, ljudi bez utjecaja i moći, a čine manje od polovice populacije bande. Na samom dnu su ljudi van svih ovih klasa, oni žive na rubovima sela jer su prekršili plemenske zakone i običaje. Tradicionalno je postojala i klasa robova, to su bili ljudi iz drugih plemena, zarobljeni tijekom ratnih pohoda, pa zatim inkorporiranih u pleme.
Sela su endogamna. Poliginija se prakticira, striktno sororalna ,nasljeđe je matrilinearno, a stanište matrilokalno, sistem srodstva tipa ‘crow’, to jest onakav kakav su etnolozi zabilježili i opisali kod Crow Indijanaca, I može ga se naći širom svijeta. Veličina zemljane pawnee-nastambe varira ,pa može u njoj živjeti jedna, ali češće više obitelji, prema Weltfish (1965: 14), u većini nastambi može živjeti od 30 do 50 ljudi.
 
Osnovna podjela zajednice je dualna, i sastoji se od ''sjeverne'' ili ''zimske'' polutke i južne ili ljetne. Ove polutke osobito dolaze do izražaja prilikom održavanja ceremonija i raznih igara. Murie (1914: 558-559) navodi i 10 muških društava (fraternalne i ratnička društva). Svako ovo društvo ima sveti zavežljaja koji je vezano cijeli život, a jedna osoba mogla je biti istovremeno član svih 10 društava, I njegove bi javne funkcije bile vezne uz rat I (ili) lov. Postojale su I privatne organizacije, koje nisu imale oficijelnih funkcija, niti su bile priznate, ali bi dolazile do izražaja u vremenima kakve potrebe. Uza sve ovo pawnee su imali I 8 muških medicinskih društava. U svakoj bandi, ova su društva bila odgovorna upravljanje u ''Velikoj Ceremoniji Medicine'' ("''Grand Medicine Ceremony''"), koja traje 20 dana ili više, u ''Doctors' Dance'' (jednodnevna ceremonija) i ceremonije koje su se održavale u [[proljeće]] i [[jesen]]. Ove kasnije ceremonije održavale su se u ''Velikoj Kolibi Medicine'' ("''Grand Medicine Lodges''"). Da Pawnee kulturno odudaraju od pravih prerijskih plemena, primjer je i [[Sun Dance]], koji kod njih nije nikada saživio. Ovdje treba naglasiti da su Pawnee i njihov ogranak [[Arikara]] nazivani i ''Black Pawnee'' porijeklom od [[Caddoan]] Indijanaca čiji je dom bio američki Jugoistok, područje u kojem se prakticiral ratarstvo, žrtvovanje ljudi, [[kanibalizam]] i tetoviranja. U suvremeno vrijeme, u ranom 20. stoljeću Pawnee prihvaćaju [[Grass Dance]], [[Ghost Dance]] i kult peyote.
 
==Literatura==
124.906

uređivanja