Poliranje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.8
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 2:
[[Datoteka:Philips Box Flash.jpg|mini|desno|300px|Poliranje se koristi i za reflektore [[svjetlost]]i.]]
 
'''Poliranje''' je postupak [[strojna obrada|strojne obrade]] skidanjem čestica, koji se koristi za poboljšanje izgleda obratka, za uklanjanje [[Oksidacija|oksidacije]], za stvaranje reflektirajuće površine, za smanjenje [[trenje|trenja]] na stjenkama [[cijev]]i, u [[medicina|medicini]] za spriječavanje onečišćenja [[Instrument|instrumenata]]. U [[metalografija|metalografiji]] i [[metalurgija|metalurgiji]], poliranje se koristi za stvaranje ravne površine bez grešaka (defekata) za ispitivanje [[mikrostruktura|mikrostrukture]] [[metal]]a pod [[mikroskop]]om. Poliranje je dorada zaglađivanja površine obratka pomoću abraziva i [[alat]]a lamelnog koluta. To je široko rasprostranjen postupak obrade površine. Najčešće se koristi nakon [[brušenje|brušenja]]. Fino brušenje može postići [[Tolerancija hrapavosti površine|stupanj hrapavosti površine]] do N3, dok se kod poliranja može dostići stupanj hrapavosti površine N1. Poliranje se izvodi radi odstranjivanja ogrebotina zaostalih nakon brušenja. <ref>[http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/obrada%20materijala%20nastava/Obrada%20materijala%20I/Skripta%20-%20OBRADA%20MATERIJALA%20I%20-%20II%20dio.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Obrada materijala II", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref>
 
Sam postupak poliranja se sastoji u [[trenje|trenju]] između obratka, [[alat]]a za poliranje relativno velike [[brzina|brzine]] i paste za poliranje (abraziva). Trenjem se lokalno zagrijava metalni obradak koji se polira, te dolazi do topljenja mikro izbočina i popunjavanja mikro udubljenja, dok se ne dobije glatka površina. Zato se postupak poliranja mora izvoditi u raznim smjerovima.
Redak 13:
 
==Abrazivi==
Abrazivi su sitne šiljate čestice koje grebu obradak i ostavljaju sitne rezove nevidljive [[oko|oku]]. Dolaze najčešće u rasponu granula od 40 (od 420 do 660 [[metar|μm]]), 60, 80, 100, 120, 150, 180, 220, 240, 280, 320, 360, 400, 500 i 600 (od 15 do 35 μm). <ref>[http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/alatni%20strojevi%201/Alatni%20strojevi%201%20-%20I%20dio.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Alatni strojevi I", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref>
 
Mješavina abraziva od [[aluminij]]evog oksida se koristi kod metala visoke [[vlačna čvrstoća|vlačne čvrstoće]] ([[Ugljični čelik|ugljični]] i [[Legirani čelik|legirani čelici]], [[legura|legure]] obojenih metala). Mješavina abraziva od [[silicij]]evog karbida se koriste kod lako lomljivih metala ([[sivi lijev]]). Mješavina abraziva od cement-karbida se koristi kod metala niske vlačne čvrstoće ([[mjed]], [[aluminij]], [[Bakar (element)|bakar]]). Sama tehnika poliranja se izvodi odabranim kolutom i abrazivom koji je u nekoj pasti ili [[Emulzija|emulziji]], te je nanesen na
obradak. Količina paste za poliranje se određuje zasebno za svaki slučaj. Obradak rotira određenom brzinom i obavlja poliranje u različitim smjerovima, kako bi se izbjeglo stvaranje sitnih zasjeka. Time se postiže visoki [[sjaj]] površine.
 
[[Broj okretaja]] polirke se daje približno, te za polirni kolut ovisi o njegovom promjeru. Za promjer od 150 [[metar|mm]] – 3 500 [[Broj okretaja|o/min]], za [[promjer]] od 100 mm – 6 000 o/min, za promjer od 50 mm – 12 000 o/min i za promjer od 25 mm – 15 000 o/min. Preciznije podatke je potrebno preuzeti u uputama za [[alat]] od proizvođača. <ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
 
== Izvori ==