Postmarksizam: razlika između inačica

'''Postmarksizam''' (ponekad: '''altermarskizam'''<ref>{{Citiranje časopisa |last=Popović |first=Milan|authorlink=|coauthors= |title=Izazovi pozne moderne : čitajući Jacquesa Bideta i Dragutina Lalovića |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=72878|date=|year=|month= |journal=Politička misao : časopis za politologiju, Vol. 46 No. 2, 2009.|volume=|issue=|pages=|id= |accessdate=27. travnja 2019.}}</ref>) je naziv za pristupe ljevičarskih intelektualaca koji su koristeći teorijske modele razvijene u okvirima [[Postmoderna|postmodernizma]]<ref>{{Citiranje časopisa |last=Šundov |first=Zvonko|authorlink=|coauthors= |title=Postmarksizam i postmodernizam |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64387|date=|year=|month= |journal=Filozofska istraživanja, Vol. 29 No. 1, 2009.|volume=|issue=|pages=|id= |accessdate=27. travnja 2019.}}</ref> nastojali stvoriti novi ljevičarski diskurs. Postmarksisti čitaju djela Marxa i drugu [[Marksizam|marksističku]] literaturu na [[Dekonstrukcija|dekonstruktivistički]] način, nastojeći u tom rušenju pronaći drugačije narative i drugačije ishode temeljnih ljevičarskih nastojanja.

Prema Stuartu Simu, postmarskizam predstavlja "''danas već dobro etabiliranu teoretsku poziciju gdje se, kao primjerice u djelima značajnih teoretičara poput Ernesta Laclaua i Chantal Mouffe, nastoji sačuvati aspekte marksističke misli od propasti marksizma kao globalne kulturalne i političke snage u kasnom 20. stoljeću, i preusmjeriti ih kako bi zadobili novo značenje u rapidnom mijenjajućoj kulturalnoj klimi''."<ref>{{Citiranje knjige |title=Post-Marxism: An Intellectual History |author=Stuart Sim|authorlink=|coauthors= |origdate=15. travanjtravnja 2013.|date= |chapter=Introduction |chapterurl=https://books.google.hr/books?id=GiJ1xmwSM9oC&dq=postmarxism&hl=hr&source=gbs_navlinks_s|editor=|url=|format=|edition= |language=engleski|pages= |publisher=Routledge|location=|others=|quote= |accessdate=9. svibnja 2019.|isbn=|id=}}</ref>

U razvoju posmarksističke misli znatan utjecaj je imala misao talijanskog marksističkog novinara [[Antonio Gramsci|Antonija Gramscija]], koji se 1920.-ih godina zalagao za ''kulturnu revoluciju'' u kojoj će ljevičarski intelektualci javnosti nametnuti ljevičarsku misao kao jedinu istinitu i moralno dopustivu, čime će se naposljetku omogućiti stvaranje socijalističkog društva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/premium/kako-je-nastala-lijevo-liberalna-kulturna-hegemonija-1006904 |title=Kako je nastala lijevo-liberalna kulturna hegemonija |author=Jure Vujić |date=23. svibnja 2015.|work=|language= |publisher=Večernji list |accessdate=27. travnja 2019.}}</ref> [[Komunistička partija Italije]] je 1948.- – 1951. objavila 6 svezaka novinski članaka i zatvorskih zapisa A. Gramscija, a potom je osnovala i ''Istituto Gramsci'' radi popularizacije njegove misli i prevođenja njegovog djela na druge jezike.