Put Svetog Jakova: razlika između inačica

Put svetog Jakova bio je jedno od najvažnijih [[Kršćansko hodočašće|kršćanskih hodočašća]] tijekom kasnijeg [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i put hodočašća na kojem se mogao zaraditi plenarni [[oprost]]; <!-- <ref>{{CathEncy|title=Indulgences|first=William H.|last=Kent|wstitle=Indulgences}} This entry on indulgences suggests that the evolution of the doctrine came to include pilgrimage to shrines as a trend that developed from the 8th century A.D.: "Among other forms of commutation were pilgrimages to well-known shrines such as that at [[St. Albans]] in [[Engleska|England]] or at Compostela in Spain. But the most important place of pilgrimage was Rome. According to [[Beda Časni|Bede]] (674–735) the ''visitatio liminum'', or visit to the tomb of the Apostles, was even then regarded as a good work of great efficacy (Hist. Eccl., IV, 23). At first the pilgrims came simply to venerate the relics of the [[Apostol|Apostles]] and [[Kršćanski mučenici|martyrs]], but in course of time their chief purpose was to gain the indulgences granted by the pope and attached especially to the [[Križni put|Stations]]."</ref> --> druge glavne hodočasničke rute uključuju [[Via Francigena]] do [[Rim|Rima]]a i hodočašće do [[Jeruzalem u kršćanstvu|Jeruzalema]].

Može se proći jednom od desetaka hodočasničkih ruta do Santiaga de Compostele. Tradicionalno, kao i na većini hodočašća, Put svetog Jakova započinje u nečijem domu i završava na mjestu hodočašća. Međutim, nekoliko se ruta smatra glavnima. Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] rutom se jako puno putovalo. Međutim, [[Doba kuge|Crna smrt]], [[Reformacija|protestantska reformacija]] i politički nemiri u Europi 16. stoljeća doveli su do njezinog propadanja. Do 1980.-ih, samo nekoliko stotina hodočasnika godišnje se registriralo u hodočasničkom uredu u Santiagu. U listopadu 1987. [[Vijeće Europe]] ovu je rutu proglasilo prvom [[Europska kulturna ruta|europskom kulturnom rutom]] ; također je proglašen jednim od [[UNESCO]] -ovih mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]] . Od 1980.-ih ruta privlači sve veći broj suvremenih međunarodnih hodočasnika.

Kad god Dan svetog Jakova (25. srpnja) padne u nedjelju, katedrala proglašava svetu ili [[Crkveni jubilej|jubilarnu]] godinu. Ovisno o prijestupnim godinama, svete se godine događaju u razmacima od 5, 6 i 11 godina. Posljednje su bile 1982., 1993., 1999., 2004. i 2010. godine. Sljedeće će biti 2021., 2027. i 2032.<ref>{{cite web |title=Holy Years at Santiago de Compostela |url=http://www.csj.org.uk/holy-years.htm |accessdate=6. Marchožujka 2014. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140916050419/http://www.csj.org.uk/holy-years.htm |archivedate=16. Septemberrujna 2014. |df=dmy-all}}</ref>

Glavni put hodočašća do Santiaga slijedi raniji rimski trgovački put, koji se nastavlja do [[Atlantski ocean|atlantske]] obale Galicije, završavajući na [[Rt Finisterre|rtu Finisterre]]. Iako je danas poznato da rt Finisterre, najzapadnija točka Španjolske, nije najzapadnija točka Europe ([[Cabo da Roca]] u [[Portugal|Portugalu]]u je zapadnije), činjenica da su ga Rimljani nazvali ''Finisterrae'' (doslovno ''kraj svijeta'' ili ''Kraj kopna'' u [[Latinski jezik|Latinski]]) ukazuje na to da su ga tako promatrali. Noću se čini da [[Mliječni put]] usmjerava put, pa je ruta dobila nadimak "Voie lactée" - Mliječni put na francuskom.<ref name="route">"[http://dspace.dial.pipex.com/telegraph/04camino/04000001.htm Medieval footpath under the stars of the Milky Way] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061217160109/http://dspace.dial.pipex.com/telegraph/04camino/04000001.htm|date=17 December 2006}}". ''Telegraph Online''.</ref>