Puzanje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 27 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q462188 na Wikidati
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 10:
'''Granica puzanja Rp <sub>ε/t/υ</sub>''' je [[naprezanje]] pri kojem materijal dosegne određeno [[Dijagram naprezanja|relativno produljenje]] ''ε'' (npr. 1%), za određeno [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] ''t'' (npr. 100 000 [[sat]]i) i pri određenoj temperaturi υ (npr. 400 ºC), što bi se za navedeni primjer pisalo Rp <sub>1/100 000/400</sub>. Dugotrajnim opterećenjima (100 000 sati), stvarna se trajna statička izdržljivost (trajna statička čvrstoća) ni nakon tako dugog vremena ne može odrediti. Odrediti se može u svakom primjeru samo vremenska statička izdržljivost, koja vrijedi za određeno ograničeno trajanje opterećenja. Proporučljiva trajanja statičkih ispitivanja su 100 000 sati za [[kovine|kovinske]] materijale i 10 000 sati za plastike.
 
'''Trajna statička čvrstoća''' ili '''statička izdržljivost R<sub>mtυ</sub>''' je [[naprezanje]] koje uzrokuje [[lom materijala]] nakon određenog trajanja ispitivanja ''t'' (npr. 100 000 sati) i pri određenoj temperaturi ''υ'' (npr. 600 ºC). U navedenom se primjeru označuje Rm <sub>100 000/600</sub>. Mnogi elementi [[strojevi|strojeva]] ili [[Konstrukcijsko strojarstvo|konstrukcija]] rade na visokoj temperaturi ([[cjevovod]]i za [[para|paru]], lopatice [[turbina]], razni elementi postrojenja [[Kemijska industrija|kemijske industrije]]). Zahtjev trajne čvrstoće takvih elemenata nalaže konstruktoru da deformacija elementa za sve vrijeme njegove upotrebe ne smije premašiti vrijednosti predviđene za njegovu normalnu eksploataciju (npr. = 0,002 za 10 000 radnih sati). <ref> [http://www.scribd.com/doc/22051398/PREDAVANJA] “Ispitivanje materijala”, doc. dr. sc. Stoja Rešković, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, www.scribd.com/doc, 2010. </ref>
 
==Osnovni mehanizmi puzanja==
Redak 18:
* [[mikrostruktura|mikrostrukturno]] stanje materijala.
 
Za većinu materijala temperatura puzanja je oko 30% [[talište|tališta]] materijala. Tako je za [[čelik]] iznad 400 ºC, za [[Bakar (element)|bakar]] iznad 270 ºC, a za [[Olovo (element)|olovo]] i [[plastika|plastiku]] na sobnoj temperaturi. Što je temperatura viša to je kretanje dislokacija u kristalima brže. Moguća je preraspodjela dislokacija (oporavak) ili poništavanje dislokacija (rekristalizacija). <ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
 
Puzanje se može podijeliti u 3 koraka:
* Na početku, komponenta djeluje sas vremenski neovisnom deformacijom ''ε<sub>0</sub>'' koja se sastoji od elastičnog i plastičnog dijela. Deformacija se povećava dalje kroz vrijeme sas velikom promjenom brzine deformacije koja obično kontinuirano opada. Ovaj dio krivulje puzanja naziva se '''glavno puzanje''' ili prijelazno puzanje.
* Stanje '''stabilnog puzanja''' ili sekundarno puzanje sas približno konstantnom brzinom deformacije. Ovakav oblik krivulje puzanja pojavljuje se samo kod materijala koji ne mijenjaju njihovu [[mikrostruktura|mikrostrukturu]] tijekom procesa puzanja. To je slučaj jednostavnih [[legura]], ali ne i mnogih tehničkih legura. Konstantna brzina deformacije dešava se samo ako je naprezanje u komponenti konstantno.
* U ovom dijelu '''tercijarnog puzanja''' događa se masivna unutarnja šteta materijala ([[lom materijala]]). Dolazi do velikog smanjenja poprečnog presjeka dijela koji je opterećen teretom te objašnjava snažno povećanje brzine deformacije.
 
Redak 36:
 
===Difuzijsko puzanje===
Pri visokim temperaturama, dislokacijsko puzanje s difuzijom praznina nije jedini mehanizam koji pridonosi deformaciji. Difuzija praznina sama može uzrokovati deformaciju bez ikakvih dislokacija. U ovome procesu, granice [[kristalno zrno|kristalnih zrna]] su izvori i potrošači praznina. Praznine su formirane na [[Granica kristalnog zrna|granicama kristalnog zrna]], gdje je vektor normale orijentiran u smjeru [[Vlačno ispitivanje|vlačnog naprezanja]]. Praznine se primiču granicama zrna sas tlačnim naprezanjem ili manjim vrijednostima vlačnog naprezanja.
 
===Nabarro-Herringovo puzanje===
Nabarro-Herringovo puzanje slabo ovisi o naprezanju i ima nešto veću ovisnost o veličini [[kristalno zrno|kristalnog zrna]], zbog čega brzina puzanja opada povećanjem veličine zrna. Kako bi se rešetkasta difuzija atoma pojavila u materijalu, susjedna stranica rešetke ili intersticijska stranica u [[Kristalna rešetka|kristalnoj strukturi]] mora biti slobodna. Opći oblik difuzijske jednadžbe je:
:''D = D<sub>0</sub> exp(-QD /k<sub>T</sub>)''
gdje je: ''D<sub>0</sub>'' ovisan o učestalosti pokušaja skoka i broju bližnjih susjednih stranica, te o vjerojatnosti da će te stranice biti slobodne. Dolazimo do zaključka da je dvostruko ovisno o temperaturi. <ref> “Karte mehanizama deformacija”, Marko Jakovac, Mehanika materijala,
Tehnički fakultet Rijeka, www.riteh.uniri.hr, 2011. </ref>
 
Redak 57:
 
==Ispitivanje puzanja==
Ispitivanje puzanja se provodi na ispitnim uzorcima s [[navoj]]em, na '''puzalicama'''. Uzorci se postepeno zagrijavaju na temperaturu ispitivanja. Temperatura se održava konstantnom za vrijeme ispitivanja. Uzorci se podvrgavaju konstantnom [[Vlačno ispitivanje|vlačnom naprezanju]]. Ispitivanje traje od 45 sati do nekoliko godina (100 000 sati). Bilježi se produljenje ispitnog uzorka s vremenom. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>
 
===Relaksacija===