Rečenica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Undid edits by Saki1234554321 (talk) to last version by NguoiDungKhongDinhDanh: unexplained content removal
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 1:
{{dz|[[rečenica (matematička logika)]]}}
'''Rečenica''' je niz [[riječ]]i ili jedna riječ kojom prenosimo cjelovitu [[Informacija|obavijest]].<ref>{{Citiranje weba |title=Rečenica |url=http://gramatika.hr/pravilo/recenica/73/ |url-status=live |access-date=2021-11-14 |website=Hrvatska školska gramatika |publisher=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}</ref> Rečenica se sastoji od rečeničnih dijelova: [[predikat]] (temeljni rečenični dio koji otvara mjesto ostalim rečeničnim dijelovima), [[subjekt]] (vršitelj predikatne radnje), [[objekt]] (predmet glagolske radnje) samostalni su dijelovi rečenice, dok su nesamostalni dijelovi [[Priložna oznaka|priložne oznake]] (okolnost glagolske radnje), [[apozicija]] (dopuna imenici) i [[atribut]] (dopuna imenici).<ref>{{Citiranje weba |title=Rečenični dijelovi |url=http://gramatika.hr/pravilo/recenicni-dijelovi/74/ |url-status=live |access-date=2021-11-14 |website=Hrvatska školska gramatika |publisher=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}</ref>
== Podjela rečenica po svrsi i sadržaju ==
 
U hrvatskom jeziku<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Podjela rečenica |url=http://gramatika.hr/pravilo/podjela-recenica/82/ |url-status=live |access-date=2021-11-14 |website=Hrvatska školska gramatika |publisher=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}</ref> rečenice se prema svrsi dijele na
* izjavne, npr. ''Marko čita knjigu.''
* [[Upitnik|upitne]], npr. ''Čita li Marko knjigu? Marko čita knjigu? Zar Marko čita knjigu?''
Redak 35:
:*Predikatne — zavisna rečenica je kao predikatni dio. Primjer: ''On ti je <u>da boljeg nećeš nikad naći</u>''.
:*Objektne — zavisna rečenica je kao objekt. Primjer: ''Ispričat ću ti <u>što mi se dogodilo</u>''.
:*Atributne — zavisna rečenica je kao atribut prema imenici koju opisuje . Primjer: ''On je imao djevojku <u>koja je bila jako lijepa</u>''.
:*Apozicijske — zavisna rečenica odnosi se na vlastitu imenicu. Primjer: ''Posjetili smo Mosor, <u>koji je najviša planina u okolini</u>.''
:*Priložne — zavisna rečenica je kao [[priložna oznaka]] (mjesta, vremena, načina, namjere, uzroka, posljedice, pogodbe ili dopuštanja) prema predikatu:
Redak 57:
 
== Red riječi u rečenici ==
Bogata gramatika hrvatskog jezika, sa [[Sklonidba|sklonidbom]] imenskih riječi, [[Sprezanje|sprezanjemsprezanje]]m [[Glagoli|glagola]], [[Sročnost|slaganjem različitih vrsta riječi]] po rodu, broju i padežu i dr. daje mu veliku fleksibilnost u redu riječi u rečenici. U jezicima poput [[Engleski jezik|engleskog]] smisao rečenice ovisi o redu riječi pa rečenice, sastavljene od istih riječi, ''The dog chased the cat'' i ''The cat chased the dog'' znače ''Pas je lovio mačku'' i ''Mačka je lovila psa'', a rečenica ''Chased the cat the dog'' ne znači ništa. U hrvatskom, rečenice ''Pas je lovio mačku'', ''Mačku je lovio pas'', ''Lovio je mačku pas'', pa i ''Pas je mačku lovio'', ''Mačku je pas lovio'' imaju potpuno isto značenje, makar su sve osim prve (s poretkom subjekt – predikat – objekt) stilski obilježene. Stilski obilježen red riječi upotrebljava se za posebno isticanje neke riječi u rečenici i najčešći je u književnom izražavanju.<ref>{{Citiranje weba |title=Red riječi u rečenici |url=http://gramatika.hr/pravilo/red-rijeci-u-recenici/108/ |url-status=live |access-date=2021-11-14 |website=Hrvatska školska gramatika |publisher=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}</ref>
 
== Izvori ==