Krupnokljuna roda: razlika između inačica

'''Roda cipelašica''' (''Balaeniceps rex'') je jedina [[vrsta]] u ptičjoj porodici [[Balaenicipitidae]]. Zbog neobičnog oblika [[kljun]]a s jedne, i oblika tijela s druge strane (kao i ranijeg svrstavanja ove ptice u red [[rodarice|rodarica]]), ovu pticu ponekad nazivaju cipelarka, što nije i njeno općeprihvaćeno hrvatsko ime. Populacija ove vrste varira 5000-8000 .<ref>Dodman, T. (2002) Waterbird Population Estimates in Africa. Consultation Draft, Wetlands International</ref>.

Ovo je krupna ptica. Odrasla, visoka je 115 do 150 cm, duga 100 do 140 cm, a raspon [[krilo|krila]] im je 230 do 260 cm. Pored toga, teške su između 4 i 7 kilograma.<ref>http://www.biolib.cz/en/taxon/id21133/?elang=CZ</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.arkive.org/species/GES/birds/Balaeniceps_rex/more_info.html?section=factsAndStatus |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20080611052417/http://www.arkive.org/species/GES/birds/Balaeniceps_rex/more_info.html?section=factsAndStatus |archive-date=11. lipnja 2008. |access-date=18. prosinca 2008. }}</ref>. Odrasle jedinke su pretežno sive, dok su mlade ptice smeđe boje. Živi u [[tropi|tropskim]] dijelovima istočne [[Afrika|Afrike]], u [[močvara|močvarnim]] područjima od [[Sudan]]a do [[Zambija|Zambije]].

Vrsta Balaeniceps rex najčešće provodi vrijeme sama i rijetko se kreće. Uglavnom se to događa dok traje sezona parenja. Gnijezda su napravljena od trave, a u njima stoji uglavnom tri [[jaja]].<ref>http://www.africanbirdclub.org/feature/shoefull.html</ref>. Mladi se izlegu iz jaja nakon 30 dana.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tierseiten.com/stelzvoegel/balaeniceps_rex.html |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20100415131528/http://www.tierseiten.com/stelzvoegel/balaeniceps_rex.html |archive-date=15. travnja 2010. |access-date=17. kolovoza 2009. }}</ref>. Nakon tri i pol mjeseca su sposobni loviti, ali još ih roditelji nakratko moraju opskrbljivati hranom .<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fsbio-hannover.de/oftheweek/111.htm |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719025532/http://www.fsbio-hannover.de/oftheweek/111.htm |archive-date=19. srpnja 2011. |access-date=17. kolovoza 2009. }}</ref>. Neki grabežljivci kradu mlade i jaja, pa roditelji prave gnijezda nedostupna grabežljivcima. Ova vrsta može živjeti oko 36 godina u [[divljina|divljini]], a sas 3-4 godine stječe spolnu zrelost. <ref>http://www.birdlife.org/datazone/species/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=3808&m=0</ref>

Tijekom vremena, ova vrsta je svrstavana u red rodarica, pa u red [[pelikanke|pelikanki]],<ref>'''A Phylogenomic Study of Birds Reveals Their Evolutionary History'''. Shannon J. Hackett, ''et al''. ''Science'' 320, 1763 (2008).</ref> , dok se u najnovije vrijeme smatra, da nema dovoljno srodnosti s nijednom drugom skupinom ptica, te da za nju treba otvoriti zaseban red Balaenicipitiformes,<ref>http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/classification/Balaeniceps.html#Balaeniceps</ref>, što međutim još nije općeprihvaćeno u znanstvenoj zajednici.