Ronjenje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 18:
Englez John Lethbridge je [[1715.]] godine razvio "ronilačku omotnicu" u kojoj je ronilac boravio unutar "bačve zraka", omotane kožom, sa staklenim otvorom za gledanje i dvama otvorima za ruke s vodootpornim rukavima. Lethbridge je pisao da je s njegovom opremom bilo moguće raditi na dubini od 18 metara i u trajanju od 34 minute. Ipak i ta je ronilačka oprema imala ista ograničenja kao i ronilačko zvono, nije bilo moguće manevriranje i nedostajala je mogućnost kontinuirane opskrbe svježim zrakom.
 
Augustus Siebe je zabilježen kao izumitelj prve praktične odjeće za ronjenje, iako je u to vrijeme nekoliko izumitelja eksperimentiralo sa sličnim ronilačkim inovacijama, s obzirom na to da je vađenje predmeta s potonulih brodova bilo unosan posao i omogućavalo je kontinuirani rad na novim izumima.
 
Do [[1840.]] godine Siebe je razvio i djelotvoran ventil za disanje koji mu je omogućio uporabu vodootpornog odijela za cijelu dužinu tijela, poznato kao Siebeovo usavršeno ronilačko odijelo (''Siebe's Improved Diving Dress''). Ono je izravni prethodnik današnjeg standardnog odijela za duboke vode s površinskom opskrbom zraka. S obzirom na to da su ronioci počeli sve više vremena provoditi u dubinama pojavila se i nova bolest.
 
====U Hrvatskoj====
Redak 29:
Francuski je fiziolog Paul Bert proveo opsežno istraživanje dekompresijske bolesti i [[1878.]] godine ustanovio da udisanje zraka pod tlakom oslobađa [[dušik]] koji se širi po [[krv]]i i tjelesnom tkivu. Ako se tlak naglo oslobodi, dušik se vraća u plinovito stanje brzinom koja je prevelika da bi izašao iz tijela na normalan način. Kao posljedica toga se po cijelom tijelu formiraju mjehurići dušika, koji uzrokuju bolest koju su ronioci do tada povezivali s kostoboljom.
Bert je preporučio radnicima i roniocima da se sporo dižu prema površini i nakon toga je došlo do bitnog poboljšanja zdravlja i smanjenja broja nesreća.
Paul Bert je također otkrio i da se utjecaj dekompresijske bolesti može otkloniti povećanim tlakom i to je otkriće [[1983.]] godine uvjetovalo konstrukciju prve dekompresijske komore u [[SAD|Americi]], koja je bila upotrebljavana pri konstrukciji [[tunel]]a ispod rijeke [[Hudson]] između [[New York]]a i [[New Jersey]]a.
 
=== Ronilačke tablice ===
Redak 38:
=== SCUBA/ARA ronjenje ===
[[Datoteka:Cousteau en Calypso.jpg|mini|Jacques-Yves Cousteau na Calypsou]]
Tek [[1960-ih|šezdesetih]] godina tehnologija se razvila i omogućila nastanak ronilačkog odijela koje je moglo izdržati utjecaj tlaka, a ipak toliko fleksibilno za uporabu. Prva takva odijela poznata su pod nazivima ''Jim Suit'' i ''Newt Suit''. S proizvodnjom autonomnog ronilačkog aparata (ARA; [[Engleski jezik|engl.]] ''self-containted underwater breathing apparatus'', skraćeno ''Scuba'') dobila se kompletna oprema i ronjenje je napokon postalo neovisno kretanje pod vodom.
H.A. Fleuss je godine [[1878.]] razvio prvi ekonomski isplativ autonomni ronilački aparat, Scuba zatvorenog kruga. Upotrebljavao je 100%-tni kisik, a tada se još nije znalo da 100%-tni kisik postaje otrovan kada se udiše pod tlakom. Prije početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] dodan je modificirani regulator, a razvili su se ronilački spremnici s kapacitetima držanja kisika na više od 200 bara. Uz takve je izmjene Fleussov autonomni ronilački sustav zatvorenog kruga postao standardna oprema za ronioce Kraljevske mornarice.
 
[[Datoteka:Alyosha is certified.jpg|mini|Ronioci s ronilačkom opremom]]