Rutherfordovo raspršenje: razlika između inačica

''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma.]]

'''Rutherfordovo raspršenje''' je pojava iz [[nuklearna fizika|nuklearne fizike]], kojom se objašnjava skretanja [[alfa-čestica]] koje udaraju u tanke listiće [[metal]]a, a s njim se dokazuje postojanje [[Električni naboj|pozitivno nabijene]] [[atomska jezgra|atomske jezgre]], koja ima gotovo svu [[Relativna atomska masa|masu atoma]]. Rutherfordovo [[raspršenje]] je objašnjenje strukture atomske jezgre, koje je nastalo nakon [[Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem|pokusa s alfa-česticama i zlatnim listićem]], kojeg su izveli [[Ernest Rutherford]], [[Hans Geiger]] i Ernest Marsden. Rezultati tog pokusa su pokazali da su skretanja alfa-čestica pod velikim [[kut]]evima bila jako rijetka, na primjer pri prolazu kroz listić [[platina|platine]] na svakih 8000 jedna alfa-čestica bi skrenula pod kutem većim od 90º. <ref> E. Rutherford: "The Scattering of α and β Particles by Matter and the Structure of the Atom", Philos. Mag., 1911.</ref>

gdje je: ''<math>u={1 \over r}</math>, <math>v_0</math>'' – brzina čestice projektila kada je daleko od centra atomske jezgre, ''b'' – parameter sudara. Rješenje ove diferencijalne jednadžbe je:

Računanjem dobijemo vrijednost oko 2,7×10⁻¹⁴ [[metar|m]] (stvarna vrijednost [[polumjer]]a atomske jezgre [[zlato|zlata]] je 7,3×10⁻¹⁵ m). Razlika nastaje jer alfa-čestica nema dovoljno [[energija|energije]] da dođe toliko blizu atomske jezgre zlata. Pokusi su pokazali da se formule Rutherfordovog raspršenja slažu s rezultatima proračuna, što je dokazalo postojanje atomske jezgre. To je bio uvod u novi [[Rutherfordov model atoma]] i dokaz da se [[Thompsonov model atoma]] ne slaže s rezultatima pokusa, a time i sa stvarnošću. <ref>[http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref>