Salaš: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 2:
Nalazi se udaljeno od grada, ali može biti i udaljeno od jezgre sela.
 
Salaši su ostavili trag u [[toponim|toponimima]]ima, pa tako postoje toponimi na istoku Hrvatske koje imaju salaš u imenu (kod Osijeka i Vinkovaca), ali čak i prema središnjoj Hrvatskoj (kod Petrinje).<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dldnXxY%3D&keyword=sala%C5%A1 Hrvatski jezični portal] Salaš </ref>
 
Povijest njihova nastanka seže do konca 17. i početka 18 stoljeća.<ref name="ejsalaši">[http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=23073&tag_id=65 Izložba o salašima koji nestaju]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Subotica.info 15.07.2008., izložba fotografija 'Ej, salaši…' autorica Božane Sabanov Đelmiš, Vesele Laloš i Katarine Ćurčić u Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo. Predavali [[Ante Rudinski]], [[Mirko Grlica]], [[Eleonora Merković]].</ref> Distribuirani su na najplodnijem dijelu Panonske nizine.<ref name="ejsalaši"/> U 1. polovini 18. st. pretvorili su velike zapuštene zemljišne površine u plodnu obradivu zemlju na kojoj je na sjeveru Bačke i nastao veliki grad [[Subotica]].<ref name="ejsalaši"/> Bili su izvorom zdravog života.<ref name="ejsalaši"/> Na salašima su zajedno živjela i po tri naraštaja jedne obitelji.<ref name="ejsalaši"/> Kroz vrijeme su se razvili da je u Bačkoj do kraja 19. stoljeća čak polovina stanovnika Subotice živjela na salašima, zbog čega su svojevrsni brend tog grada.<ref name="ejsalaši"/>