Samotraki: razlika između inačica

|Ime = Samotraki Σαμοθράκη

Otok administrativno pripada [[Prefektura Evros|Prefekturi Evros]] u [[Periferija Istočna Makedonija i Trakija |Periferiji Istočna Makedonija i Trakija]]. Samotraki je najbrdovitiji grčki jezik sas planinom - Oros Fengari (Mjesečeva planina, fegari [[Grčki jezik|grčki]]: φεγαρι, znači mjesec) koja je visoka 1 611 m., otok je bogat vodom, ima dosta vodotokova sa slapovima. Gospodarstvo otoka vezano je uz turizam i ribarstvo.

Po [[Homer|Homerovoj]]ovoj [[Ilijada|Ilijadi]] bog mora [[Posejdon]] gledao [[Trojanski rat|Bitku za Troju]] sas vrha planine Fengari.

Otok Samotraki nije imao nikakav veći politički značaj u [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]], jer nije imao nikakvu dobru prirodnu luku, a bio je isuviše brdovit za kultiviranje. Ali je otok zato imao oduvijek neko sveto značenje još od paleolita. Da bi se poklonili božanstvima otoka Samotraki, otok su pohodili između ostalih i; [[Sparta|spartanskisparta]]nski kralj [[Lisandar]], [[Filip II. Makedonski]] i Cornelius Piso, tast [[Julije Cezar|Julija Cezara]].

Ruševine antičkog grada Palaeopoli ("stari grad"), nalaze se na sjevernoj obali. Najimpresivniji su ostatci starih kiklopskih zidina, kao i Svetište velikih bogova, koje je bilo otvoreno kako za slobodne građane tako i za robove za razliku od Eleuzijanskih misterija, koje su bile otvorene samo za slobodne građane.

Prvi stanovnici otoka Samotraki bili su [[Pelazgi]] potom [[Karinjani (grčko pleme)|Karinjani]] te potom [[Tračani]]. Pri kraju VIII st. pr. Kr. otok su naselili stanovnici sas otoka [[Samos]], po njima je otok kasnije dobio ime ''Samos Trakije'' - Samo - traki.

[[Perzija|Perzijanci]]nci su osvojili Samotraki 508. pr. Kr., nakon njih otokom su zavladali [[Atena (polis)|Atenjani]]. Otok je postao član [[Delski savez|Delskog saveza]] u V st. pr. Kr. Otok je zauzeo [[Filip II. Makedonski]], tako da je od 168. pr. Kr. bio pod makedonskom vlašću. Nakon [[Bitka kod Pidne|Bitke kod Pidne]] otok Samotraki postaje neovisan, ali to nije dugo trajalo svega do 70. god. pr. Kr. kada je rimski car [[Vespazijan]] uključio otok u [[Rimsko Carstvo]].

Sv. Teofan, umro je na otoku [[818.]] godine. [[Bizant]] je vladao otokom do [[1204.]] godine, nakon toga otokom vladaju [[Mletačka republika|mlečani]]. Njih zamjenjuje [[Genova|genoveška]] obitelj Gattilusi [[1355.]] godine.

Za vrijeme [[Grčki rat za neovisnost]] (1821-1831), nad stanovništvom otoka izvršen je masakr.

Otok je bio pod [[Bugarska|bugarskom]] okupacijom tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Od kraja 1950.-ih , počinje masovni odlazak otočana na rad u Njemačku, osobito u [[Stuttgart]] u tvornicu Mercedes.

Samotraki je otok dug otprilike 17 kilometara, širok oko 10 km, sas površinom od oko 178 km². Na otoku živi oko 2.000 stalnih stanovnika. (Popis 2001).

Pojedini primjerci ovih stabala stari su nekoliko stoljeća.

[[datoteka:Samothraki island.jpg|mini|220px|lijevo|Samotraki sas planinom Fengari u pozadini]]

Na otoku je najpoznatije arheološko nalazište ''Hieron ton Megalon Theon'' (Svetište velikih bogova), slavno po 2.5 metarskoj mramornoj skulpturi [[Nika sa Samotrake|Nike]], krilatoj božici pobjede iz 190. pr. Kr. Ovaj kip pronađen je [[1863.]] godine u dijelovima od strane francuskog arheologa [[Charles Champoiseau|Charlesa Champoiseaua]], danas se nalazi u muzeju [[Louvre]] u [[Pariz|Parizu]]u. Jedno stopalo ovog kipa nalazi se u [[Beč|Beču]]u, a orginalni prvi gipsani odljev kipa nalazi u glavnoj zgradi tehničkog univerziteta u [[Berlin|Berlinu]]u.

Većina predmeta sas nalazišta nalaze se u novoizgrađenom muzeju ''Paleopolis'' koji je podignut tik do nalazišta. Pored keramičkih predmeta, zapisa, skluptura u muzeju se nalazi i odljev kipa [[Nika sa Samotrake|Nike sa Samotrake]].