Seizmograf: razlika između inačica

'''Seizmograf''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''σεισμός'': potres + graf) je [[mjerni instrument]] kojim se [[mjerenje|mjere]] i bilježe pomaci tla tijekom [[potres]]a. Glavni je dio seizmografa [[njihalo]], koje služi kao [[Senzori|osjetilo]] pomaka [[Tlo|tla]] i koje zbog [[tromost]]i (inercije) nastoji održati stanje mirovanja za potresa, dok se kućište slobodno [[gibanje|giba]], te se bilježi razlika njihova međusobnoga položaja ([[seizmogram]]). [[Uređaj]]em za mirenje prigušuju se slobodne [[oscilacije]] njihala. [[Mehanika|Mehaničke]] seizmografe naslijedili su [[Elektromagnet|elektromagnetskielektromagnet]]ski, kod kojih se njihalo sa [[Električna zavojnica|zavojnicom]] giba u stalnom [[magnetno polje|magnetnom polju]] kućišta te tako [[Elektromagnetska indukcija|inducira]] [[električni napon]], a [[Električni signal|električni se signal]] pohranjuje na [[Računalna memorija|memorijsku jedinicu]]. Kako bi se na temelju seizmograma moglo potpuno rekonstruirati gibanje tla, seizmografi istodobno bilježe [[Kartezijev koordinatni sustav|tri međusobno okomite komponente]] gibanja tla. <ref> '''seizmograf''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55207] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

'''Seizmogram''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''σεισμός'': potres + -gram) je zapis [[gibanje|gibanja]] [[tlo|tla]] tijekom [[potres]]a ovisno o [[Vrijeme (fizika)|vremenu]]. Nekad su mehanički seizmografi pisali finom pisaljkom po počađenom [[papir]]u, a [[elektromagnet]]ski seizmografi rabili su [[Fotografija|fotozapis]] ili registraciju [[Tinta|tintom]] na [[papir]]u. Danas se seizmogrami zapisuju [[Digitalizacija|digitalno]]. Bilježenje najslabijega lokalnog potresa traje tek nekoliko sekundi, onih vrlo jakih, dalekih potresa može trajati satima, a slobodne Zemljine oscilacije bilježe se i mjesecima nakon potresa. Na seizmogramima se uočavaju glavne vrste potresnih [[val]]ova i njihove mnogobrojne [[faza|faze]], koje na seizmološku postaju stižu nakon lomljenja i odbijanja na [[Mohorovičićev diskontinuitet|diskontinuitetima]] u [[Zemljina kora|unutrašnjosti Zemlje]]. Nastupna vremena pojedinih faza omogućuju precizno lociranje [[žarište|žarišta]] potresa ([[hipocentar]]) kao i uvid u građu dijela Zemlje kroz koji su se valovi rasprostirali. <ref> '''seizmogram''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=55208] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Seizmometrija ([[Grčki jezik|grč]] ''σεισμός'': potres + -metrija) je dio [[seizmologija|seizmologije]] koji se odnosi na konstrukciju i kalibraciju [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] za registriranje potresa – seizmoskopâ, koji bilježe gibanje površine tla, ali bez vremenske osi, i seizmografâ. Iako je prvi uređaj za detekciju potresa konstruirao [[Zhang Heng]] u Kini već 132., seizmometrija se snažno počela razvijati tek u 18. stoljeća u Europi. Prvi dokument u kojem je opisan živin seizmoskop potječe iz 1703. Nagli razvoj seizmometrije potkraj 19. stoljeća utjecao je i na brz napredak seizmologije, jer su kvalitetni seizmogrami omogućili potvrdu mnogobrojnih teorijskih postavki, kao i važna otkrića koja su uslijedila. Seizmometrija uključuje i problematiku prijenosa podataka sa seizmoloških postaja u središnji [[opservatorij]] u realnom vremenu. <ref> '''seizmometrija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=55210] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>