Siniša Vuković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8 |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 2:
== Životopis ==
Odrastao je u [[Selca|Selcima]] na otoku Braču gdje se i školovao. Studirao je hrvatski i talijanski jezik s književnostima na [[Filozofski fakultet u Splitu|Filozofskom fakultetu u Splitu]]. Tekstove je objavljivao u najuglednijim hrvatskim listovima i časopisima: dnevnicima [[Slobodna Dalmacija|''Slobodnoj Dalmaciji'']], ''[[Jutarnji list|Jutarnjem listu]]'' i ''[[Vjesnik
Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskog društva skladatelja]].
U rujnu 2013. godine prvi put je izabran za predsjednika Društva hrvatskih književnika, ogranak Split, a u svibnju 2017. povjeren mu je i drugi mandat. Autor je ukupno 23 knjige.
Redak 31:
*''Muka po Mateju i po Ivanu'', samizdat, Split-Selca, 2019., etnomuzikološka monografija i partitura.
Uredio je, za tisak pripremio i predgovorom ili pogovorom popratio više zbirki suvremene čakavske lirike, a autor je tekstova niza programskih knjižica za operne premijere u HNK Split. Kolekcionar je Biblija na različitim jezicima i pismima, te njegova privatna biblioteka sadrži oko 300 knjiga na više od 120 jezika i pisama. U sklopu "Dana kršćanske kulture" 4. travnja 2017. u Gradskoj knjižnici "Marko Marulić" upriličio je iznimno zapaženu izložbu ove svoje zbirke pod imenom: "Kip Biblije, tijelo jezika sa sviju kontinenata", koja je bila postavljena i u Državnom arhivu u Vukovaru u ožujku i travnju 2018. godine. Ista izložba bila je predstavljena u bračkim Selcima u srpnju i kolovozu 2018. godine, u Bolu u rujnu, u Zagrebu u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na Kaptolu u povodu Međunarodnog znanstvenog skupa u povodu 50. obljetnice Zagrebačke Biblije (26.
Autor je i izložbe kamenarskog alata "Stinja ol duha", koja je bila postavljena u izložbenom salonu u Selcima (15. VII. - 31. VII. 2019.), na kojoj su bili izloženi klesarski i kavadurski alati i oruđa uspomoć kojih se kamen "brao" u kamenolomima (petradama, kavama) i kasnije obrađivao i ugrađivao.
|