Sir-Darja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Rijeke u Kazahstanu; dodana kategorija Rijeke u azijskom dijelu Kazahstana uz pomoć dodatka HotCat
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 20:
'''Sir-Darja''' ([[Kazaški jezik|kazaški]]: Сырдария, [[Tadžički jezik|tadžički]]: Сирдарё, [[Uzbečki jezik|uzbečki]]: Sirdaryo, [[Perzijski jezik|perzijski]]: سيردريا; ''Saihun''), jedna od većih [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]].
 
U [[stari vijek|starom vijeku]] zvana je '''Jaxartes''' po svom [[Starogrčki|starogrčkom]] imenu, a koje je izvedeno od staroperzijske riječi - ''Jahša Arta'' (Velika biserna), to se odnosilo na boju rijeke. U srednjovjekovnim [[islam|islamskim]]skim spisima rijeka se naziva Saihun (سيحون) - i navodi se kao jedna od četiri rajske rijeke. Obližnja rijeka sličnog naziva [[Amu-Darja]] zvana Jaihun, bila je isto je tako rajska rijeka.
 
== Osobine ==
Rijeka Sir-Darja nastaje spajanjem rijeka [[Narin (rijeka)|Narin]] (izvire u središnjem dijelu gorja [[Tanšan]] u [[Kirgistan|Kirgistanu]]u) i [[Kara-Darja]] (izvire u Ferganskom gorju, [[Uzbekistan|Istočni Uzbekistan]]). Svojom dužinom od 2 206 km, od izvora Naryna duga je čak 3078 km, Sir-Darja je najduža rijeka Središnje Azije, ali ima manje vode od [[Amu-Darja|Amu-Darje]]. Korito rijeke se osobito u donjem dijelu nije stalno, već se mijenja stalnim nanosima velike količine blata i razvođenjem vode u brojne kanale za navodnjavanje koji se gube u pješčanom tlu.
 
Rijeka uglavnom teče prema sjevero-zapadu, prvo teče kroz Fergansku kotlinu, zatim presjeca Ferhatsko gorje, te potom teče istočnim rubom pustinje Kyzylkum te se zatim ulijeva u [[Aralsko jezero]]. Rijeka od svog izvora teče kroz države; [[Tadžikistan]], [[Uzbekistan]] i [[Kazahstan]] do uvira u Aralsko jezero. Rijeka nosi velike količine naplavina i blata, osobito na ušću u Aralsko jezero (godišnje oko 12 milijuna tona) zbog tog se korito rijeke stalno uzdiže, pa je okolni teren znatno niži. Delta Sir-Darje širi se u jezero brzinom od prosječno 50 metara na godinu.
Redak 33:
Rijeka je plovna s prekidima od Aralskog jezera do grada Begovata. Na Sir-Darji leže veći gradovi: Begovat, Čardara, Kzil-Orda, [[Bajkanur]], Kazalinsk.
 
Na rijeci i njezinim pritokama izgrađeno je puno hidrocentrala, najveće su; Farhod (u Uzbekistanu), Qayroqqum (u Tadžikistanu) i Shardara (u Kazastanu) na Sir-Darji i hidroelektrane; Chorwoq na rijeci Čirčik i Uchqŭrghon na rijeci Naryn u Uzbekistanu. Brana Toktogul na rijeci Naryn izgrađena 1970. godine i povećana 1980-ih regulira tijek rijeke.
 
Vrlo gust sustav kanala za navodnjavanje proteže se duž čitavog toka rijeke(Veliki ferganski kanal, Veliki adižanski kanal, Sjeverni ferganski kanal i dr.), mnogi od ovih kanala izgrađeni su još u 18. stoljeću za uzbečkog kanata Kokand. Korištenje voda Sir-Darje bilo je osobito intenzivno za [[SSSR|sovjetske ere]], naročito za navodnjavanje velikih plantaža pamuka, sve je to dovelo do smanjivanja vode rijeke - tako da za sušnih godina gotovo ništa nije dotjecalo do Aralskog jezera. To je pak uzrokovalo povećanje [[salinitet]]a Aralskog jezera (ali i toksičnosti voda), smanjenja jezera i umiranja brojnih životinjskih i biljnih vrsta u Aralskom jezeru i oko njega.
 
Više od 2,000.000 hektara zemlje i danas se navodnjava vodama rijeke Sir-Darje i njegovih pritoka.