Slanina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 17:
'''Slanina''' je suhomesnati proizvod od dimljenog i usoljenog svinjskog [[meso|mesa]].
 
Slanina od sirovog svinjskog mesa, najčešće s [[trbuh]]a, nareže se na veće komade od 2 do 3 [[kg]]. Ako će se slanina koristiti kao [[narezak]], [[sol]]i se dva do tri [[tjedan|tjedna]], a poslije se dimi oko dva tjedna. Slanina predviđena za [[kuhanje]], stavi se u [[salamura|salamuru]] oko 8 do 10 dana. Zatim se dimi 6 do 8 dana. <ref>Veliki narodni kuhar, Narodna knjiga Beograd 1979.</ref>
 
Nakon obrade, ponekad se mora i kuhati prije [[jelo|jela]], ovisno o vrsti slanine. Sastoji se od mesnog (crveni dio) i [[mast|masnog]] dijela (bijeli dio). Jede se dimljena, kuhana, pržena, pečena i kao dodatak drugim jelima.
 
[[Muslimani]] i [[Židovi]] ne jedu slaninu svinjskog porijekla, nego rade slaninu od goveđeg, ovčjeg ili nekog drugog mesa.
Meso od kojeg se radi slanina, mora se testirati protiv [[trihineloza|triheneloze]]. Ako i postoje uzročnici trihineloze, pravilnim postupkom prerade, [[dimljenje|dimljenjem]]m, [[kuhanje]]m, [[pečenje]]m bit će uništeni.
 
Dimljenjem, slanina dobiva karakterističan [[okus]], [[miris]] te zlatno-žutu [[boja|boju]]. [[Dim]] ima antioksidativni i bakteriocidni učinak. <ref>Veterinarski priručnik, Jumena, Zagreb 1989.</ref> Dobro obrađena slanina ima čistu površinu bez [[plijesan|plijesni]], pravilan oblik; mesnati dijelovi su svijetlocrvene do tamnocrvene boje, a masno tkivo plastično i bijele boje.
 
Suhomesnati proizvodi slični slanini su: [[panceta]], [[šunka]] i [[pršut]].