Inačica od 9. rujna 2021. u 14:15 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.822 edits Broj spašenih izvora: 5; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 ← Starija izmjena		Inačica od 21. prosinca 2021. u 18:57 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 207.191 edit m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 7: Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u [[Sarajevo\|Sarajevu]] [[1987.]] godine u klasi profesora Petra Waldega. Osnovao je i dugo godina vodio [[Art radionica Lazareti\|Art radionicu Lazareti]] u Dubrovniku u kojoj je organizirao izložbe, performanse, projekcije i umjetničke prezentacije. Bio je hrvatski povjerenik za 51. [[Venecijanski bijenale]] 2005. <ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://stari.kulturpunkt.hr/i.php/najave/416/?template=print \|title=Arhivirana kopija ~~\|journal=~~ \|archive-url=https://web.archive.org/web/20170116161954/http://stari.kulturpunkt.hr/i.php/najave/416/?template=print \|archive-date=16. siječnja 2017. \|access-date=14. siječnja 2017. }}</ref> 2012. je otišao iz Dubrovnika u Rijeku ,<ref>http://www.jutarnji.hr/kultura/art/dvostruka-stvarnost-aktivista-direktora-muzeja-i-oca-bez-obitelji/1193654/</ref>, gdje je postao ravnatelj [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti\|Muzeja moderne i suvremene galerije]]. == Radovi == Redak 15: Tolj djeluje u kulturnom polju kroz više funkcija - kao kustos, umjetnik i voditelj umjetničkih radionica. Kroz sve vidove njegovog djelovanja provlači se osviještenost za društvena i politička pitanja, a ključno mjesto u njegovom opusu ima grad [[Dubrovnik\|Dubrovnik]], kojem se uvijek iznova vraća kako bi reagirao na narušavanje njegovih vrijednosti, kako za vrijeme rata tako i u trenutačnoj političkoj klimi. U njegovim djelima često se provlači tematika [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]], pogotovo blokade Dubrovnika iz 1992.- – 1993. Tako u djelu '''Prekinuta igra''' (1993) Tolj suprotstavlja dvije fotografije, od kojih jedna prikazuje kapitel pilastra u kojem je među akantusovim lišćem zapela teniska loptica dok druga prikazuje dvoje djece kako se igraju odbijajući lopticu od zida. Ove fotografije, postavljene jedna pored druge, međusobno se nadopunjuju, omogućujući raznolika iščitavanja.[http://galeria-arsenal.pl/en/exhibitions/slaven-tolj-untitled-retrospective.html] Temom rata bavi se i u svojem djelu za [[documenta X\|documentu X]] u Kasselu (1997.), gdje u prostor kupole željezničke postaje postavlja lampe koje su u vrijeme rata zamjenjivale barokne lustere u crkvi sv. Ignacija, a poslije rata odbačene. On izmiješta predmete iz hrvatskog ratnog konteksta te ostavlja trag rata u sasvim drugačijem prostoru. Na ovaj način Tolj je povezao njemačko kulturno središte s dubrovačkim ratnim zbivanjima. Propitivanje Domovinskog rata na primjeru Dubrovnika nalazimo i u brojnim drugim djelima. Tako u zagrebačkoj galeriji ''Zvonimir'' 1994. izlaže ukrasne svjetiljke koje u božićno vrijeme krase [[Stradun\|Stradun]]. Svjetiljke, od kojih mnoge nisu radile, pokazuju stanje tame i propadanja u poslijeratnom gradu. A na izložbi '''Patriot''' (2007) sukobljava ratni Dubrovnik sa suvremenim stanjem, izlaganjem fotografija 139 muškaraca koji su poginuli u obrani Dubrovnika. Na ovoj izložbi ukazuje na suživot kulta memorije i komercijalnih sadržaja, s obzirom na to da su ove fotografije uobičajeno dio izložaka [[Palača Sponza\|Palača Sponza]] koja služi za razne domjenke i društvena događanja. Izložbu je popratio i performans u kojem je Tolj naizmjenice salutirao raznim povijesnim vojnim pozdravima dok je u pozadini svirala hrvatska himna, aludirajući na arbitrarnost odanosti ovim režimima. Osim tematike Domovinskog rata koja se uvijek iznova javlja u njegovim djelima on reagira i na aktualne društvene teme. U performansu '''Volim Zagreb''' (2008.) koji je održan u sklopu projekta [[Operacija:grad\|Operacija:grad]], Tolj je šetao sat vremena centrom Zagreba s kacigom na glavi. Performans je bio izveden u čast [[Tomislav Gotovac\|Tomislava Gotovca]] i njegovog performansa '''Zagreb, Volim Te''' iz 1981. Ujedno se referirao na ubojicu medijskog magnata [[Ivo Pukanić\|Ive Pukanića]], čiji je lik u to vrijeme bio sveprisutan u medijima. Tolj preuzima ulogu plaćenog ubojice te hodajući maskiran (za razliku od Gotovca koji je gol šetao Ilicom) stvara osjećaj nelagode inherentan suvremenom društvu. Redak 83: [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac404.nsf/AllWebDocs/Izmedju_starudije_i_starine Uz izložbeni koncept Buvljak, 2009] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20210307144500/https://www.matica.hr/vijenac/404/Izme%C4%91u%20starudije%20i%20starine/ \|date=7. ožujka 2021. }} [http://www.ernstmuzeum.hu/new_site/index.php?lang=en&t=484&curmenu=101 Retrospektiva bez naziva, 2009] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20090907050305/http://www.ernstmuzeum.hu/new_site/index.php?lang=en \|date=7. rujna 2009. }} [http://jutarnji.hr/j2/clanak/art-2008,12,4,,143762.jl Performans Volim Zagreb, 2008.] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20081207090428/http://www.jutarnji.hr/j2/clanak/art-2008,12,4,,143762.jl \|date=7. prosinca 2008. }} [http://www.zarez.hr/219/z_vizualna.html O izložbi Patriot, 2007] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20080608165609/http://www.zarez.hr/219/z_vizualna.html \|date=8. lipnja 2008. }}

Slaven Tolj: razlika između inačica